Rubrike

Švedska grenčica, švedska gorčica , gorke švedske kapi ili Schweden Bitter stoljećima je poznat eliksir za dug život, očuvanje dobrog zdravlja i otklanjanje brojnih zdravstvenih tegoba. U našim krajevima popularizirala ga je austrijska travarka Marija Treben, koja je u knjizi „Zdravlje iz Božje ljekarne“ iznijela niz svjedočanstava ljudi koji su koristili švedsku grenčicu i kojima je dokazano pomogla.

Proizvođači mlijeka danas su više nego ikada pod ogromnim pritiskom proizvodnje što jeftinijeg mlijeka i prisiljeni su prihvaćati nove strategije, smjerove razvoja i unapređenja u cilju što jeftinije proizvodnje, što veće količine mlijeka. Korištenje seksiranog sjemena pri umjetnom osjemenjivanju, samo je jedna od novih tehnologija, a omogućava proizvodnju teladi željenog spola.

Nije nepoznata činjenica da je Republika Hrvatska u posjedu velikih količina poljoprivrednog zemljišta koje do danas, iz raznih razloga nije bilo, ili nije na adekvatan način privedeno svrsi. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 39/13) započeto je uređivanje postupanja s poljoprivrednim zemljištem.

Marelica je voćna vrsta koja je slabo zastupljena u našim intenzivnim nasadima, zbog teškoća u suvremenoj proizvodnji (proljetno izmrzavanje, apopleksija i nedostatak odgovarajućih podloga), iako su njezini plodovi ugodnog okusa vrlo traženi. Svježi plodovi marelice koriste se kao stolno voće, a zbog ranog dozrijevanja postižu dobru cijenu. Koriste se i za preradu u raznovrsne prerađevine (sokove, džemove, pekmeze, kompote itd.), a mogu se i sušiti, te prerađivati u rakiju visoke kvalitete, čime uzgoj marelice još više dobiva na ekonomičnosti.

Proizvođač treba birati sortu koja je visokog potencijala rodnosti, visoko otporna na polijeganje i prilagođena zemljišno-klimatskim uvjetima.

Jabuku ubrajamo u najzahtjevniju voćnu vrstu zbog većeg broja neželjenih organizama koji u potpunosti mogu uništiti urode suvremenih sorata i klonova u plantažnom uzgoju. Uz različite vrste lisnih uši i uzročnike “crvljivosti” plodova, u takvim se nasadima svake godine pojavljuju i fitofagne (štetne) grinje.

Gospodarski list najstariji je hrvatski stručni časopis iz područja poljoprivredne struke. Još od prvog broja, koji je tiskan daleke 1842., pa sve do danas, list je stalno poticao napredne ideje razvoja poljoprivredne proizvodnje. Počevši od listopada, Gospodarski list pokreće i televizijsku emisiju na RTL televiziji s aktualnim temama, zanimljivim i stručnim prilozima za sve koje zanima poljoprivreda.

U Hrvatskoj, ali i svijetu ozima pšenica zauzima veće površine i u prosjeku daje veće i stabilnije prinose od jare, iz čega proizlazi njen ekonomski značaj. Ozima i jara pšenica s ratarskog stajališta smatraju se gotovo kao dvije različite kulture.

U „Narodnim novinama“ broj 93/13 od 19. srpnja 2013. godine objavljen je Zakon o inspekcijama u poljoprivredi, koji je usklađen s pravnom stečevinom EU, a stupio je na snagu dan nakon objave, odnosno 20. srpnja ove godine, od kada se i primjenjuje. Ovaj zakon uvelike je proširio mogućnosti djelovanja poljoprivrednih inspekcija, kao i posljedice koje mogu pogoditi proizvođače. Široke ovlasti inspekcija, kao i propisane mjere, te visoke novčane kazne natjerati će na dodatno razmišljanje o (ne)isplativosti nepridržavanja propisa.

Razvojem slabobujnih podloga i otkrivanjem posebnih patuljastih kultivara pojedinih voćnih vrsta otvorena je mogućnost uzgoja voćaka u vrlo gustom rasporedu na malom prostoru. Primjerice u takozvanim sustavima „voćnjaka livada“ moguće je uzgajati i 10 000 sadnica po hektaru.

Većina bolesti na voćkama suzbija se od ranog proljeća i zatim tijekom vegetacije, no za neke je bolesti neophodno i tretiranje ujesen u doba opadanja lišća. Kod koštičavih voćaka to su bakterijski rak koštičavog voća, šupljikavost lista koštičavog voća i kovrčavost lišća breskve, a kod jezgričavog voća rak kore kod jabuke i kruške, bakterijska palež jezgričavog voća i bakterijski rak kruške.

Nakon sveukupnih anketiranja kupaca kozjeg mlijeka i prera evina od kozjeg mlijeka, pokazalo se da kupcima dosa uju stalno opetovani mitovi, legende, zatim pretjerano uvelicani napisi o ljekovitosti i hranjivosti kozjeg mlijeka.

U drugoj polovici rujna u kontinentalnom dijelu zemlje počinju se javljati dugotrajne magle i jake jutarnje rose. One ne dozvoljavaju pčelama izlazak iz košnica gotovo do podneva, a ponekad i cijeli dan. To nam je znak kako je došlo vrijeme za završno uređenje pčelinjaka prije zime.

U posljednje se vrijeme, na policama trgovina mogu naći i plodovi manje poznatih voćaka. Prodaju se po visokim cijenama, a mnoge od njih mogle bi se uzgajati i kod nas. Osim njih, postoje i voćke koje su se nekada uzgajale, a danas su gotovo pale u zaborav. U ovom će prilogu biti opisane neke od njih, kako bismo upoznali njihova svojstva i time potaknuli na razmišljanje “izvan okvira”, one koji žele uzgojiti poneku egzotičnu voćku, ili možda čak pokrenuti ozbiljniju proizvodnju.

Kravama odgovara silaža koja sadrži crvenu djetelinu, a uz to povećava njihovu proizvodnju mlijeka. Nova studija otkrila je i da se silaža napravljena od trave u kasno ljeto ne može uspore đivati sa silažom koja je napravljena početkom ljetnih mjeseci.

Poljoprivreda i prehrambena industrija su među glavnim strateškim djelatnostima razvitka cjelokupnog gospodarstva i od neprocjenjive važnosti je povezivanje proizvođača s potrošačima u turizmu, trgovini i ugostiteljstvu. Tradicionalni proizvodi, kao i oni koji su na putu registracije i zaštite, dijelovi su poljoprivredne proizvodnje kod kojih se očekuje najveći potencijal rasta, uzimajući u obzir da oni pripadaju višoj cjenovnoj kategoriji i da je na tržištu potražnja usmjerena upravo na proizvode koji se odlikuju posebnošću.