Pčelarstvo

Poljoprivrednici, korisnici Mjere 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka (EV), između ostalih obveza, imaju i obvezu postavljanja minimalno jedne nastambe za solitarne pčele za svaki hektar. S obzirom na visinu potpore od 450 EUR/ha za održavanje...

Med je količinski najznačajniji proizvod pčelinje zajednice što ga čini dostupnim većem broju potrošača. Zahvaljujući napretku analitičkih metoda sastav meda istražen je gotovo u cijelosti. Čovjek je još kao nomad skupljajući plodove i loveći životinje za prehranu...

Jesen donosi kraće i sve hladnije dane pa je priprema košnica za zimu nezaobilazna obaveza. Jutarnje magle sprječavaju pčele da izlaze iz košnica pa sve više borave u njima. Za lijepog vremena nalaze još...

Napad tuđica ili grabež je krađa meda među pčelama iz različitih košnica te se obično događa u bespašnom razdoblju u rano proljeće, krajem ljeta i u jesen. Kad prirodna paša oslabi ili prestane, pčele...

Prihranjivanje pčela je nužno kada vremenski uvjeti nisu naklonjeni pčelama i pčelarima. Neobično toplo proljeće, a hladni svibanj u kojemu se pčelinje zajednice trebaju razviti i skupiti nektara dovoljno za sebe i nešto za...

Francuska je zabranila svih pet pesticida povezanih sa smrtnim slučajevima pčela te tako postala prva zemlja koja je to učinila. Nova zabrana ide čak i dalje od Europske unije koja zabranjuje samo 3 pesticida...

Tijekom travnja nastavljamo s radovima koje smo započeli u ožujku. Najveću pažnju posvećujemo umjerenom i kontroliranom razvoju zajednica kako bi bile što jače i bolje pripremljene za glavnu pašu.

Jedan od osnovnih preduvjeta za uživanje u medu je pravilno čuvanje i rukovanje s pakiranjem u kojem se nalazi, kao i ispravan put od košnice do potrošača.

Kraj ljeta i početak jeseni donose dugotrajne magle i jake jutarnje rose. Takvo vrijeme pčelama ne dozvoljava izlaz iz košnica do podneva, a ponekad i cijeli dan. To je znak da je vrijeme za završno uređenje pčelinjaka prije zime.

Mnogi naši pretplatnici posjeduju manje kuće ili vikendice izvan urbanih područja. Na okućnicama obrađuju vrtove, voćnjake i cvjetne gredice. Ovakav koristan boravak u prirodi moguće je nadopuniti s nekoliko košnica i ostvariti dodatne prihode.

Medonosne biljke su one s čijih cvjetova pčele prikupljaju svoju hranu, nektar i pelud. Osim s cvjetova pčele mogu hranu prikupljati i kao mednu rosu (medljiku) s crnogoričnog i bjelogoričnog drveća.

Nakon ovogodišnjih pravih zimskih mjeseci, siječnja i veljače, dolazi mjesec u kojem se priroda budi. Duga hladna razdoblja nisu išla na ruku pčelinjim zajednicama jer pčele nisu mogle izlaziti na pročisne izlete. Hladnoća se neuobičajeno spustila i do naših otoka sa svim štetnim posljedicama na živu prirodu. Uzrokovala je i manje novog legla nego što bi ga trebalo biti u ovo doba godine. Zbog toga je usporena i izmjena prošlogodišnjih pčela novima pa je većina zajednica brojčano slabija.

Oksalnom kiselinom primijenjenom u razdoblju bez legla, možemo pčele osloboditi velikog broja varoa i olakšati im prezimljavanje.

Slijedom mnogih upita naših čitatelja donosimo kratak opis kako prepoznati ili proizvesti ocat od meda.

Za što veći broj mladih pčela koje su sposobne iznijeti teret zime i ranog proljetnog razvoja moramo prihranjivati, najkasnije u drugoj polovici kolovoza. Tako maticu potičemo na neprekidno polaganje dovoljnog broja jajašaca, unatoč smanjenom unosu nektara izvana. Pri tome moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež na pčelinjaku.

Medonosnim biljkama smatraju se one biljne vrste iz čijih cvjetova pčele uzimaju nektar, nektar i pelud ili samo pelud. U nas ima oko 250 biljaka koje posjećuju pčele zbog nektara i peluda. Osim nektara i peluda, pčele skupljaju medljiku s grančica crnogoričnih (jela i smreka) i bjelogoričnih (hrast, javor, lipa, bukva) vrsta drveća, te slatki sok s oštećenih plodova. Isto tako skupljaju smole (propolis) s pupova i vodu.