Pčelarstvo

Među pčelarima je poznato da pčelarska godina počinje u kolovozu. Razlog je što tada zajednice počinjemo pripremati za zimu, a pčele izležene ujesen dočekaju iduću godinu i one su uz maticu jezgra razvoja zajednice. Unatoč tome, ovaj podsjetnik radova po mjesecima, radi lakšeg praćenja, započinjemo sa siječnjem koji u ove vruće dane izgleda dalek, a za neke i ugodno hladan.

Ako pregledom medišta ustanovimo da je u većem broju okvira med poklopljen i spreman za vrcanje, pristupamo vađenju okvira. Iz košnica nastavljača za vrcanje možemo uzeti cijeli medišni nastavak, a kod ostalih vadimo jedan po jedan okvir.

Travanj i svibanj je što se tiče medonosnog bilja mjesec voćaka. Već tijekom travnja cvate većina kultiviranih voćaka i njihovi divlji oblici.

Bagrem (Robinia pseudacacia L.), ili kako ga neki zovu akacija, listopadno je, trnovito, brzorastuće drvo iz porodice mahunarki (Fabaceae), koje raskošno cvjeta u prvoj polovici svibnja, širi vrlo ugodan miris i poznata je medonosna biljka.

U veljači, osobito u drugoj polovici, dani postaju sve dulji. Razlike u temperaturi između dana i noći, ali i između pojedinih dana sve su veće. Pod utjecajem klimatskih uvjeta u ovom razdoblju, kao i instinktivnim osjećajem približavanja proljeća, životni procesi u pčelinjem klupku ubrzano se mijenjaju.

Med je jedno od najstarijih jela koja je u svojoj prošlosti koristio čovjek. Univerzalni je lijek, kao i ostali pčelinji proizvodi: matična mliječ, propolis, pelud, vosak i pčelinji otrov.

Potaknuti upitima čitatelja o uvjetima i načinu postavljanja košnica, odnosno pčelinjaka donosimo preporuke kojih se moramo pridržavati kako bi smještajem bile zadovoljne pčele, ali i susjedi koji možda nisu uvijek blagonakloni prema kukcima koji lete, a ponekad i bodu.

Još ima pčelara koji se i danas bave pčelarenjem samo s pletarama, ili pak na pčelinjaku drže nekoliko njih. Svake jeseni ostavljaju se jake pčelinje zajednice radi proljetnog rojenja. Sve ostale pletare koje nismo namijenili za prezimljavanje možemo iskucati.

Vapnenasto leglo zarazna je bolest poklopljenog pčelinjeg legla uzrokovana s plijesni Ascosphaera apis. Jedna je od učestalijih bolesti pčelinjeg legla u našoj zemlji. Uglavnom se javlja u toplo doba godine, odnosno najćešće u svibnju i lipnju.

Jedan od vrlo vrijednih darova prirode i pčela je propolis! Budući da je dokazano njegovo djelovanje, odnosno sprječavanje rasta i uništavanje nekih bakterija i gljivica, te djelovanje na viruse, s pravom nosi naziv “prirodnog antibiotika”! Kad upoznamo njegovo djelovanje shvatit ćemo kako propolis možemo koristiti preventivno, terapijski, te u rekonvalescenciji!

Pokušajmo na trenutak osluhnuti harmonično zujanje pčela u košnici. . . Nakon toga prihvatimo njihov iznimni proizvod koji nam poklanjaju i osjetit ćemo harmoniju zdravlja našeg organizma!

Danas, u vrijeme užurbanosti, prekomjernog fizičkog i emotivnog stresa, uz neprimjerenu ishranu, nameće se dojam kao da smo zaboravili prirodu, potisnuli je na stranu.

Da bi se pčelinje leglo uspješno i normalno razvijalo potrebno mu je osigurati temperaturu između 34 i 35° C. Takvu, optimalnu temperaturu osiguravaju mu same pčele. U hladnije doba godine, pri niskim temperaturama gusto su poredane na leglu, pokrivaju ga svojim tijelima i tako ga štite od hladnoće i propadanja. Kada su temperature previsoke - u ljetnim mjesecima živo mašu krilima i na taj način pretopli zrak zamjenjuje hladnijim.