fbpx

Ratarstvo

Heljda se vraća na oranice

0
Heljda (Fagopyrum esculentum Moench) botanički pripada porodici dvornika (Polygonaceae), ali se svrstava u žitarice zbog sličnosti u kemijskom sastavu ploda (zrna) i načinu korištenja. Radi relativno niskih prinosa u odnosu na žitarice, sjetva heljde je manje isplativa u glavnom roku sjetve. Budući da heljda ima kratku vegetaciju, može se sijati u naknadnom i postrnom roku sjetve.

Povećano zanimanje poljoprivrednih proizvođača za sjetvom soje

0
Na oraničnim površinama u Republici Hrvatskoj 2015. godine značajno je povećana ukupna površina zasijana sojom. Jedan od razloga su novosti koje donosi Program izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Provođenje poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš, jedna je od njih. Pridržavanje ovih praksi omogućuje poljoprivrednicima ostvarenje dodatnog prava na osnovno plaćanje po hektaru.

Proljetne prihrane dušikom za ozime žitarice

0
Proljetne prihrane dušikom su najvažnije agrotehničke mjere koje utječu na formiranje prinosa zrna ozimih žitarica.

Kulture koje „čiste“ tlo

0
Suvremena poljoprivreda neracionalnim pristupom obradi tla, prekomjernim korištenjem sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, te pogrešnom primjenom raznih agrotehnoloških postupaka dovodi do zagađenja i oštećenja plodnog tla.

Plodnost tla – mjere očuvanja i popravka

0
Ekstremni uvjeti u poljoprivrednoj proizvodnji posljednjih su godina sve učestalija pojava. Izmjenjuju se sušne godine s godinama u kojima bilježimo suvišak oborina. U jednoj vegetaciji, tijekom nekoliko dana, ili čak tijekom svega nekoliko sati, padne velika količina oborina, a zatim uslijedi dugo razdoblje bez kiše, praćeno visokim temperaturama. Biljke su često izložene stresnim uvjetima, ponekad i nekoliko puta tijekom vegetacije.

Pir – kultura velikog potencijala

0
Pir, krupnik ili dinkl (Triticum aestivum spp. spelta), zdrava je žitarica koja obiluje proteinima. Iako se uzgajala od davnina, stvaranjem visokorodnih sorti žitarica, ova vrlo značajna vrsta gotovo je izčezla, te je održavana samo u bankama gena diljem svijeta. Međutim, počela se ponovno sijati 70.-ih godina 20. stoljeća, buđenjem ekološke svijesti stanovništva, i neophodnosti konzumiranja „zdrave“ hrane.

Kako povećati plodnost tla?

0
Povratak prirodnom načinu gospodarenja, uporabom organskih gnojiva biljnog i životinjskog podrijetla, tlu vraća plodnost i biološku aktivnost. U ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji nije dopuštena uporaba kemijskih sintetičkih gnojiva, te se plodnost i biološka aktivnost tla održava i povećava maksimalnim korištenjem rotacije usjeva (plodoreda), uporabom različitih biljnih i životinjskih ostataka kao gnojiva, sjetvom leguminoza i zelenom gnojidbom, mljevenim stijenama koje sadrže neophodne mikroelemente ishrane i primjenom različitih biodinamičkih pripravaka.

Kako koristiti soju na poljoprivrednom gospodarstvu?

0
Da bi zadovoljila uvjete ostvarivanja prava na zeleno plaćanje, poljoprivredna gospodarstva koja nisu do sada sijala soju, zasijala su proljetos ovu uljaricu. Radi velikog interesa za sjetvu soje, na tržištu nije bilo dovoljnih količina odgovarajućih ranih sorti ( 000- 0 ) pogodnih za sjetvu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te su pojedina gospodarstva zasijala kasnije sorte od onih preporučenih.

Obrada tla i racionalizacija proizvodnje

0
Sve skuplja energija s jedne strane i potreba za proizvodnjom jeftinih ratarskih proizvoda s druge strane, doveli su do potrebe racionalizacije pojedinih elemenata u proizvodnji.

Analiza tla

0
Tlo je prirodna tvorevina ili rastresiti dio Zemljine kore, razvijeno u prostoru i vremenu pod utjecajem pedogenetskih procesa transformacije mineralne i organske tvari u različitim uvjetima litološke podloge – matičnog supstrata, reljefa, klime, živih organizama, vremena i utjecaja ljudske aktivnosti. Biljkama tlo služi kao izvor hraniva, vode, zraka, posredno topline, te kao medij za ukorjenjivanje. Tlo je temeljni resurs za proizvodnju hrane, zbog čega je prijeko potrebno poznavati svojstva tla da bi se ono moglo koristiti na trajno održivi način.

Aktualno stanje ratarskih usjeva

0
U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo promjena vremenskih uvjeta koji izazivaju različito stanje ratarskih usjeva pojedinih godina, stoga je svaka proizvodna godina specifična sama za sebe i kao takvu je treba sagledavati.

Prihrana okopavina

0
Prihrana je samo jedan segment u gnojidbi okopavina, kultura sijanih ili sađenih na širi međuredni razmak. Najznačajnije okopavine u našim proizvodnim uvjetima su kukuruz, krumpir, soja, suncokret i šećerna repa. Iako je prihrana redovita mjera, ona mora biti usklađena sa cjelovitom gnojidbom. To znači da bi trebalo poznavati tip tla, opskrbljenost tla osnovnim hranivima, pH vrijednost tla, sadržaj humusa, klimatske prilike, te genetski potencijal sorte ili hibrida.

Svođenje računa za uzgoj kukuruza

0
Svođenje računa za proteklu godinu u poljoprivredi se uglavnom odnosi na klimu i novac. Pojednostavljeno, to pak znači da je 2014. u prvom redu bila ekstremno kišna, ali i “suha” kada je o kunama u seljačkom džepu riječ.

Kako izračunati količinu sjemena za sjetvu?

0
Pravilno određena količina sjemena za sjetvu prvi je korak ostvarenju željenog sklopa odnosno broja biljaka po hektaru. Da bi izračunali količinu sjemena potrebno je poznavati klijavost, čistoću, masu 1000 sjemenki, te optimalnu gustoću sjetve za određenu sortu ili hibrid.

Kako održati plodnost tla?

0
U poljoprivrednoj proizvodnji se plodnost tla uvjetno definira kao njegova sposobnost da osigura biljci sve potrebe za hranivim tvarima, vodom, zrakom i toplinom odnosno sve čimbenike koji su neophodni za normalan rast i razvoj uzgajanog usjeva.

Proizvodnja maka

0
Mak se uzgaja zbog sjemena i ploda – tobolca. Sjeme maka se koristi u prehrambenoj industriji, slastičarstvu i kućanstvu za spravljanje kolača, on je vrlo važna ljekovita i uljana biljka, a uzgaja se i kao ukrasna biljka.