fbpx

Ratarstvo

Analiza tla

0
Tlo je prirodna tvorevina ili rastresiti dio Zemljine kore, razvijeno u prostoru i vremenu pod utjecajem pedogenetskih procesa transformacije mineralne i organske tvari u različitim uvjetima litološke podloge – matičnog supstrata, reljefa, klime, živih organizama, vremena i utjecaja ljudske aktivnosti. Biljkama tlo služi kao izvor hraniva, vode, zraka, posredno topline, te kao medij za ukorjenjivanje. Tlo je temeljni resurs za proizvodnju hrane, zbog čega je prijeko potrebno poznavati svojstva tla da bi se ono moglo koristiti na trajno održivi način.

Aktualno stanje ratarskih usjeva

0
U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo promjena vremenskih uvjeta koji izazivaju različito stanje ratarskih usjeva pojedinih godina, stoga je svaka proizvodna godina specifična sama za sebe i kao takvu je treba sagledavati.

Prihrana okopavina

0
Prihrana je samo jedan segment u gnojidbi okopavina, kultura sijanih ili sađenih na širi međuredni razmak. Najznačajnije okopavine u našim proizvodnim uvjetima su kukuruz, krumpir, soja, suncokret i šećerna repa. Iako je prihrana redovita mjera, ona mora biti usklađena sa cjelovitom gnojidbom. To znači da bi trebalo poznavati tip tla, opskrbljenost tla osnovnim hranivima, pH vrijednost tla, sadržaj humusa, klimatske prilike, te genetski potencijal sorte ili hibrida.

Svođenje računa za uzgoj kukuruza

0
Svođenje računa za proteklu godinu u poljoprivredi se uglavnom odnosi na klimu i novac. Pojednostavljeno, to pak znači da je 2014. u prvom redu bila ekstremno kišna, ali i “suha” kada je o kunama u seljačkom džepu riječ.

Kako izračunati količinu sjemena za sjetvu?

0
Pravilno određena količina sjemena za sjetvu prvi je korak ostvarenju željenog sklopa odnosno broja biljaka po hektaru. Da bi izračunali količinu sjemena potrebno je poznavati klijavost, čistoću, masu 1000 sjemenki, te optimalnu gustoću sjetve za određenu sortu ili hibrid.

Kako održati plodnost tla?

0
U poljoprivrednoj proizvodnji se plodnost tla uvjetno definira kao njegova sposobnost da osigura biljci sve potrebe za hranivim tvarima, vodom, zrakom i toplinom odnosno sve čimbenike koji su neophodni za normalan rast i razvoj uzgajanog usjeva.

Proizvodnja maka

0
Mak se uzgaja zbog sjemena i ploda – tobolca. Sjeme maka se koristi u prehrambenoj industriji, slastičarstvu i kućanstvu za spravljanje kolača, on je vrlo važna ljekovita i uljana biljka, a uzgaja se i kao ukrasna biljka.

Kako dostići kvalitetu pšenice iz država EU?

0
Ovogodišnji niski prinosi pšenice na većini lokaliteta u našoj zemlji uzrokovani su vremenskim prilikama, nepravovremenom i neadekvatnom agrotehnikom ili niskim ulaganjima zbog financijske situacije na pojedinim poljoprivrednim gospodarstvima.

Značaj i korištenje konoplje

0
Konoplja (Cannabis sativa L.) je jedna od najstarijih i najvažnijih biljaka koja ima vrlo široku primjenu u različitim industrijskim granama. Pored vlakna, konoplja daje sjeme iz kojeg se dobiva ulje i uljane pogače. Drvenasti dio stabljike - pozder uspješno se koristi za proizvodnju celuloze, papira, te ekološkog građevinskog materijala za zvučnu i toplinsku izolaciju.

Uzgoj uljanog lana

0
Uljani lan u nas nije imao do sada neku tradicionalnu i stabilnu proizvodnju. Uzgajao se na manjim površinama za sjeme (ptičja hrana, pekarstvo, lijek) i kao sjemenski usjev.Trenutno je uljani lan u nas simbolično zastupljen u proizvodnji, samo na 15 - 30 ha.

Osnovna gnojidba ozimih žitarica

0
U uvjetima intenzivne proizvodnje žitarica traže se visoki i kvalitetni prinosi uz racionalnu gnojidbu. Kad se primjeni odgovarajuća agrotehnika i zaštita od štetočinja, do izražaja dolazi odgovarajuća i učinkovita uporaba gnojiva kao jedino sredstvo za povećanje prinosa. Za ostvarenje visokih prinosa potrebno je poznavati potrebe biljaka za hranivima, stanje hraniva u tlu, te klimatske uvjete tijekom vegetacije.

Jesenskom kalcizacijom do uspješne sjetve

0
Svjedoci smo netipično vrlo kišnog ljeta, stoga je sama kalcizacija otežana u ovom razdoblju. Poznato je da je za ratarske kulture kalcizaciju najbolje napraviti nakon žetve, u suhom periodu i to plitkom obradom tla tzv. prašenjem strništa. Ove godine takav zahvat bilo je gotovo nemoguće izvesti. Također, sada se pokazalo da je velika količina oborina dovela do ispiranja hraniva iz tla.

Izbor sorte za sjetvu ozimih žitarica

0
Proizvođač treba birati sortu koja je visokog potencijala rodnosti, visoko otporna na polijeganje i prilagođena zemljišno-klimatskim uvjetima.

Isplati li se sijati ozimu pšenicu?

0
U Hrvatskoj, ali i svijetu ozima pšenica zauzima veće površine i u prosjeku daje veće i stabilnije prinose od jare, iz čega proizlazi njen ekonomski značaj. Ozima i jara pšenica s ratarskog stajališta smatraju se gotovo kao dvije različite kulture.

Vrijeme je za sjetvu uljane repice

0
Uljana repica je danas po važnosti treći izvor jestivih biljnih ulja u svijetu, iza soje i palme. Stvaranje i uvođenje u proizvodnju novih hibrida uljane repice „00“ kvalitete omogućilo je brzo širenje ove kulture, osobito u Europi gdje je postala najvažnija uljarica. Samo države članice Europske unije proizvode više od 19 milijuna tona uljane repice što je 30,7 % svjetske proizvodnje.

Sjetva ozimih žitarica

0
Gospodarski značaj strnih žitarica: Strne žitarice (pšenica, ječam, zob, raž i tritikale) su uz kukuruz naše najraširenije poljoprivredne kulture. Klimatske prilike u kontinentalnoj Hrvatskoj omogućavaju više i stabilnije prinose u jesenskoj nego u proljetnoj sjetvi pa u strukturi proizvodnje dominira uzgoj ozimih formi strnih žitarica. Međutim, ipak su prosječni prinosi zrna ozimih žitarica u Hrvatskoj osjetno niži od onih u državama sjeverozapadne Europe. U potonjim se u širokoj proizvodnji redovito ostvaruju vrhunski prinosi koji ovisno o uzgajanoj žitarici iznose od šest pa čak do devet i više tona zrna na hektar.