Stočarstvo

Sve više ljudi u ruralnim sredinama razmišlja kojim dodatnim djelatnostima poboljšati svoj ekonomski status. Nije mali broj onih koji potaknuti činjenicom da ih okružuje sve više zapuštenih i zaraslih površina s nepreglednom raznolikom izvrsnom raznovrsnom zelenom masom, razmišlja opravdano o kozarstvu. Podršku toj odluci pružaju mnogi prazni građevinski prostori, različitih veličina, na skoro svim malim gospodarstvima, koji se mogu najbrže i najjeftinije prilagoditi upravo kozama.

Prerada mlijeka na gospodarstvu prilika je za dio poljoprivrednih gospodarstava da proširenjem djelatnosti na preradu mlijeka u sir pokušaju osigurati stabilniji dohodak. Putem mjere 302 IPARD programa moguće je ostvariti potporu za ulaganja koja se odnose na preradu mlijeka na poljoprivrednim gospodarstvima. Prihvatljiva ulaganja u ovom sektoru su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu, skladištenje i pakiranje proizvoda od mlijeka.

Hranidba goveda; kako bi se ostvarila zadovoljavajuća proizvodnja mlijeka i osiguralo dobro zdravlje krava. Hranidba tovnih svinja; kako bi se uzgajivače upoznalo s karakteristikama pojedinih skupina krmiva, a radi što bolje iskoristivosti i vlastitih i kupljenih krmiva. Hranidba konja; čiji je probavni sustav prilagođen probavi voluminozne hrane bogate vodom i sirovim vlakninom. Hranidba malih preživača; s bitno smanjenom količinom sijena, gotovo bez otave.

Živimo u razdoblju uočljivih klimatskih promjena s pojavom dugih vrućih ljeta. Naime, temperatura posljednjih nekoliko godina prelazi natprosječne vrijednosti koje štetno djeluju na nas i životinje. Priroda uzvraća udarac. Tako bi se mogle protumačiti ove drastične vremenske promjene koje cijela južna Europa pa tako i Hrvatska proživljava već nekoliko godina uzastopce. Visoke ljetne temperature, mjeseci bez kapi kiše uzimaju danak od prirode, tako i od ljudi i životinja.

Naknadno vrenje i intenzivno zagrijavanje silaže započinje (naglo) ako je silaža slabo zbijena u silosu. U tom slučaju ti nepoželjni procesi prodiru dublje kroz silažnu masu, a očituju se već nakon nekoliko dana. Kao posljedica nastaju promjene na površini otvorene silaže i šire se oko 10 cm u dubinu. Naknadno vrenje može se spriječiti prskanjem otvorenih površina otopinom organskih i anorganskih kiselina.

Zdravstvena ispravnost hrane životinjskog podrijetla, uključujući meso, mlijeko, jaja i dr. značajno ovisi o hranidbi životinja, odnosno potencijalnom ulasku štetnih tvari hranom za životinje u prehrambeni lanac. Zato se programi proizvodnje zdravstveno ispravne hrane na razini farme usmjeravaju na sigurnost hrane proizvodnih životinja, a ne samo na procesnu higijenu.

Tijekom sezone jarenja 2010./2011. godine s terena su dolazile informacije o sve većem broju umjetno izazvanih porođaja, koji su u 90% završavali neuspjesima i velikim gubicima. Ove godine opet neodgovorni preporučuju tzv. umjetno izazvana jarenja. Zbunjeni uzgajivači traže vjerodostojne informacije.

Način prijave bolesti životinja reguliran je novim Pravilnikom, a stupio je na snagu u svibnju ove godine. Osim postupka prijave bolesti životinja Europskoj komisiji i drugim državama članicama EU, što je u nadležnosti Uprave za veterinarstvo, posebno je propisan postupak prijave i odjave zaraznih bolesti životinja na području naše zemlje. U skladu s time posjednik mora pri pojavi znakova bolesti i uginuća odmah i bez odgađanja izvijestiti doktora veterinarske medicine u veterinarskoj organizaciji.

Poradi velikog interesa, gospodarstva koja drže ove pasmine znatno su povećala svoje smještajne kapacitete i plasman proizvoda s gospodarstva.

Kunići kakve danas poznajemo potječu od divljeg kunića (Oryctolagus cunuculus) koji je izvorno živio na području južne Europe. I danas ih nalazimo u slobodnoj prirodi, kod nas u Podravini i na otocima. U zemljama oko Sredozemnog mora bio je poznat prije dvije tisuće godina.

Početkom nove godine svako malo gospodarstvo mora razmišljati o novim dodatnim djelatnostima, vodeći računa o povoljnom odnosu uloženo - dobiveno. Prednost uvijek mora biti na strani djelatnosti kojom će se gospodarstvo baviti na duži rok.

Ususret zimi kod malih preživača počinje drugi ciklus proizvodnje, bređost i neizostavna suhostaja. Vrijeme je svekolike snalažljivosti u odabiru i skladištenju završnih količina dodatne hrane i slasnih zalogaja za nadolazeću zimu i gladno proljeće, kako za ukućane tako i za blago.

Gnjiloća kože i papaka u goveda (Dermatitis interdigitalis, Mortellarosche Krankheit). Goveda su današnjim načinom držanja orijentirana na proizvodnju, a to znači da moraju u što kraće vrijeme, uz što manje dodatnog radnog vremena, hrane i financijskih izdataka postići što veću proizvodnju. To nadalje znači da životinje na maloj površini liježu na oštri pod u neudoban prostor. Životinje su također dobrom ishranom dobro ishranjene, ali su na granici metaboličkog kapaciteta. Uslijed toga često prisilno nastupaju oboljenja papaka i udova.

Svi stari ovčari znaju da vuna koju nosi ovca, za samu ovcu ima samo jednu prednost pred krznom ostalih životinja, a to je isključivo zaštita od ekstremnih hladnoća, što je bilo od velike važnosti jedino pri nomadskom ovčarenju.

Nakon završetka zimskog razdoblja u kojem se prehrana kunića temeljila na suhoj hrani, dolaze proljetni mjeseci kada se prelazi na prehranu zelenim krmivima.

Skuta je albuminski sir u našem narodu poznat pod različitim imenima, poput bjelava, cvarog i provara. Ovaj zadnji naziv najbolje bi odgovarao, jer se kod izrade skute sirutka zaostala poslije pravljenja sira zakuha ili provari. U istom smislu skutu u Bugarskoj nazivaju izvara, a u Italiji ricotta. U Francuskoj je naziv za skutu serac ili seret, u Njemačkoj Ziger, a u Engleskoj albumin chees.