Stočarstvo

Tijekom sezone jarenja 2010./2011. godine s terena su dolazile informacije o sve većem broju umjetno izazvanih porođaja, koji su u 90% završavali neuspjesima i velikim gubicima. Ove godine opet neodgovorni preporučuju tzv. umjetno izazvana jarenja. Zbunjeni uzgajivači traže vjerodostojne informacije.

Način prijave bolesti životinja reguliran je novim Pravilnikom, a stupio je na snagu u svibnju ove godine. Osim postupka prijave bolesti životinja Europskoj komisiji i drugim državama članicama EU, što je u nadležnosti Uprave za veterinarstvo, posebno je propisan postupak prijave i odjave zaraznih bolesti životinja na području naše zemlje. U skladu s time posjednik mora pri pojavi znakova bolesti i uginuća odmah i bez odgađanja izvijestiti doktora veterinarske medicine u veterinarskoj organizaciji.

Poradi velikog interesa, gospodarstva koja drže ove pasmine znatno su povećala svoje smještajne kapacitete i plasman proizvoda s gospodarstva.

Kunići kakve danas poznajemo potječu od divljeg kunića (Oryctolagus cunuculus) koji je izvorno živio na području južne Europe. I danas ih nalazimo u slobodnoj prirodi, kod nas u Podravini i na otocima. U zemljama oko Sredozemnog mora bio je poznat prije dvije tisuće godina.

Početkom nove godine svako malo gospodarstvo mora razmišljati o novim dodatnim djelatnostima, vodeći računa o povoljnom odnosu uloženo - dobiveno. Prednost uvijek mora biti na strani djelatnosti kojom će se gospodarstvo baviti na duži rok.

Ususret zimi kod malih preživača počinje drugi ciklus proizvodnje, bređost i neizostavna suhostaja. Vrijeme je svekolike snalažljivosti u odabiru i skladištenju završnih količina dodatne hrane i slasnih zalogaja za nadolazeću zimu i gladno proljeće, kako za ukućane tako i za blago.

Gnjiloća kože i papaka u goveda (Dermatitis interdigitalis, Mortellarosche Krankheit). Goveda su današnjim načinom držanja orijentirana na proizvodnju, a to znači da moraju u što kraće vrijeme, uz što manje dodatnog radnog vremena, hrane i financijskih izdataka postići što veću proizvodnju. To nadalje znači da životinje na maloj površini liježu na oštri pod u neudoban prostor. Životinje su također dobrom ishranom dobro ishranjene, ali su na granici metaboličkog kapaciteta. Uslijed toga često prisilno nastupaju oboljenja papaka i udova.

Svi stari ovčari znaju da vuna koju nosi ovca, za samu ovcu ima samo jednu prednost pred krznom ostalih životinja, a to je isključivo zaštita od ekstremnih hladnoća, što je bilo od velike važnosti jedino pri nomadskom ovčarenju.

Nakon završetka zimskog razdoblja u kojem se prehrana kunića temeljila na suhoj hrani, dolaze proljetni mjeseci kada se prelazi na prehranu zelenim krmivima.

Skuta je albuminski sir u našem narodu poznat pod različitim imenima, poput bjelava, cvarog i provara. Ovaj zadnji naziv najbolje bi odgovarao, jer se kod izrade skute sirutka zaostala poslije pravljenja sira zakuha ili provari. U istom smislu skutu u Bugarskoj nazivaju izvara, a u Italiji ricotta. U Francuskoj je naziv za skutu serac ili seret, u Njemačkoj Ziger, a u Engleskoj albumin chees.

U Narodnim novinama broj 7 od 13. siječnja 2010. objavljena je navedena naredba u kojoj su pobrojane zarazne i nametničke bolesti životinja koje se sprječavaju, otkrivaju ili suzbijaju provođenjem određenih imunoprofilaktičkih, dijagnostičkih i zoosanitarnih mjera. Uz bolesti ostalih domaćih životinja, pobrojane su i dijagnostičke mjere sa svrhom otkrivanja i sprječavanja širenja bolesti pčela koje izvorno glase:

Sijeno je voluminozno krmivo dobiveno sušenjem pokošene zelene biljne mase s livada ili oranica i predstavlja temeljno krmivo u hranidbi preživača i konja izvan vegetacijskog razdoblja.

Pred nama je zimsko razdoblje prehrane kunića. Izbor hrane u prirodi je smanjen pa se oslanjamo na zalihe koje smo uskladištili tijekom godine ili gotove tvorničke smjese.

Veliki i mali metilj spadaju u parazite, plosnate crve koji sišu tj. isisavaju - trematode. Neosporno je da svakom uzgajatelju stoke mora biti jasno što su nametnici - paraziti, na koji način ulaze u tijelo stoke, kakvu štetu čine organizmu, kako i kada valja pribjeći suzbijanju tih razaratelja unutarnjih organa, jer svi moramo znati da gospodarsku dobit donosi samo zdrava stoka.

Soja je krmivo bogato bjelančevinama bez kojih je nezamisliva hranidba domaćih životinja - goveda, konja, svinja, koza, ovaca, peradi i dr. Svojim sadržajem bjelančevina kao lepirnjača (30 - 40 %) soja je važan čimbenik u hranidbi stoke.

Kopito je krajnji dio noge i stoga izloženo djelovanju vanjskih podražaja (vlaga, nečistoća, mikroorganizmi) koji u određenim uvjetima (loša njega) stvaraju preduvjete za pojavu različitih bolesti. Pritom su zanimljive dvije kopitne bolesti, odnosno gnjilogriz žabice i kopitni rak u kojih se raspada rožna čahura, pa ih laik teško razlikuje.