Stočarstvo

Osnovni pojmovi u hranidbi domaćih životinja (stoke) koje treba poznavati da bismo ih znali primijeniti

Proljevi su najveći zdravstveni problem u teladi tijekom prvih 30 dana života. U većini većih uzgoja (farmi) oko trećina teladi pati od proljeva tijekom prvih 14 dana života. Na farmama gdje proljevi predstavljaju veći zdravstveni problem, čak do 90% teladi može patiti od proljeva. Zbog toga su proljevi najznačajniji uzrok gospodarskih gubitaka i uginuća u teladi tijekom prvih tjedana života.

Uz različite brojne otrovne biljke, neke stvaraju i cijanovodičnu kiselinu, pa su nositelji otrovanja stoke. Takva otrovanja nisu česta, ne moraju biti zabrinjavajuća, ali su poznata jer biljke koje stvaraju cijanovodičnu kiselinu izazivaju teška otrovanja stoke.

Influenca ili gripa svinja akutna je respiratorna bolest od koje obolijevaju sve kategorije svinja. Bolest uzrokuje jedan ili više virusa influence svinja tipa A, a nastupa naglo i zahvati gotovo sve svinje u zaraženu uzgoju (visok pobol). Međutim, smrtnost je niska (1 - 4 posto), iako u uzgojima s niskim zoohigijenskim uvjetima držanja može biti viša.

Mastitis se ne javlja samo kao problem starih krava nego i junica. Poznato je i zastrašujuće da junice nemaju potpuno zdravo vime uoči teljenja nego su u 90 posto slučajeva nakon teljenja opterećene infekcijom.

Osim velikih gospodarskih šteta, dokazano masovno širi trakavičavost i bjesnoću.

Kolostrum je prvo mlijeko koje mliječne žlijezde ženki sisavaca proizvode u prvih nekoliko dana nakon poroda, a sadrže sve bitne sastojke potrebne za ishranu i zaštitu zdravlja novorođenčeta.

Vitamini u hranidbi životinja nemaju nikakvu hranidbenu vrijednost. No, nužno su potrebni kako bi se hranjive tvari u organizmu pravilno iskoristile. Tu zadaću ostvaruju svojim sudjelovanjem u normalnom funkcioniranju velikog broja za organizam važnih procesa. Budući da se u organizmu vitamini ne mogu sintetizirati, osim vitamina D i nekih vitamina B skupine, u organizam ih treba unijeti hranom.

Sama priroda i prirođena sposobnost jedan su od razloga za dugotrajni život životinje. Postoje i drugi trenutci i čimbenici koji uvjetuju dužinu i vijek trajanja života, a koji su ovisni od samog gajača kao:

Pravilna hranidba ovaca od velikog je značaja za uspješnu oplodnju i tijek graviditeta. Naime, slabo hranjene ovce koje ulaze u fazu mrkanja najčešće su loše kondicije i mršave. To se negativno odražava na ovulaciju, zbog čega takve ovce imaju visok postotak jalovosti.

Influenca je već od 1918. godine poznata respiratorna bolest različitih vrsta životinja. Pojavila se na srednjem zapadu u SAD-u, a nova je epizootska bolest, klinički i patološki vrlo slična influenci u ljudi, koja je baš te godine izazvala najtežu pandemiju modernog svijeta (21 milijun ljudi je umrlo, a bolovalo ih je 25 puta toliko).

Faza zasušenja kravama služi za oporavak i punjenje tjelesnih pričuva za iduću laktaciju. Velik broj krava boluje od supkliničkih upala vimena ili sekrecijskih tegoba, pa fazu zasušenja treba koristiti za provođenje terapije tih bolesti.

Soja je jedna od najstarijih ratarskih kultura. Potječe iz Istočne Azije, i dobro uspijeva u toplijim krajevima, na tlima s većim sadržajem organske tvari, neutralnim do slabo kiselim. Soja ima vrlo veliku hranidbenu vrijednost i za ljude i za stoku. Ima višestruku primjenu kao stočna hrana, može se koristiti kao svježe zeleno ili silirano zrno i (nakon ekstrakcije ili istiskivanjem ulja), kao sojina sačma ili pogača. Sojina ljuska ili slama imaju nešto manju, ali također uporabljivu hranidbenu vrijednost.

Odgoj prasadi jedan je od najkritičnijih i gospodarski najvažnijih čimbenika u proizvodnji svinja. Stoga njihovoj hranidbi treba posvetiti osobitu pozornost.

Brojno stanje konja drastično se smanjilo i dalje je u opadanju. Konj se sve manje koristi jer ga je zamijenila mehanizacija. Iako je njegov broj sve manji, konj se još uvijek koristi u športu, za vuču, kao tovarnjak pa i u vožnji zaprega. Stoga mu treba obratiti pozornost pri nabavi, uzgoju i športu.

Tijekom vegetacijskog razdoblja većina naše stoke boravi na pašnjacima i hrani se mješavinom trava, leguminoza i ostalih samoniklih biljnih vrsta. Zapravo je to paša koju životinje mogu iskorištavati s prirodnih i kultiviranih livada te drugih obrađenih površina u obliku usjeva.