Voćarstvo

Na Trgu sv. Jurja u Đurđevcu sredinom listopada održani su 21. po redu Dani voća Koprivničko-križevačke županije. Dani voća su manifestacija posvećena promociji proizvodnje voća i voćnih prerađevina te promicanju vrijednosti razvoja domaće proizvodnje, a ove godine okupili...

Slično protekloj godini, ni ove sezone nije zabilježena jača pojava i razvoj ekonomski najvažnije bolesti jabuka – uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis). Razlog tome su meteorološki ekstremi zabilježeni u svibnju: manje oborina od očekivanja i...

Za dobar i kvalitetan prinos voćnjaka i vinograda treba osigurati sva potrebna hranjiva u tlu, a osobito dušik koji je jedan od najvećih pokretača rasta i razvoja. Za prihranu dušikom mogu se koristiti UREA N 46 ili KAN (MgO) N 27 (4,8). Vrijeme primjene dušičnih gnojiva u voćnjacima, vinogradima i maslinicima je od veljače pa do kraja travnja (možebitno još početkom svibnja) kada se unosi u tlo ili rasipava pred kišu.

Zahvaljujući raznolikosti svojih zemljišnih i klimatskih uvjeta, Republika Hrvatska obiluje autohtonim sortama i populacijama mnogih vrsta voćaka. One su do sada bile sporadično i nejednako istraživane, a mnogima od njih prijeti izumiranje zbog uništavanja staništa, osjetljivosti na bolesti i štetnike ili drugih razloga. Premda u posljednje vrijeme postoji povećani interes znanstveno-istraživačkih institucija za istraživanje genetskih izvora voćaka, to ni izdaleka nije dovoljno. Krajnje je vrijeme da se pokrene kontinuirani nacionalni program zaštite, istraživanja i oplemenjivanja ovog vrijednog genetskog materijala kako bismo ga ostavili u nasljeđe generacijama koje dolaze.

Marelica je voćna vrsta koja je slabo zastupljena u našim intenzivnim nasadima, zbog teškoća u suvremenoj proizvodnji (proljetno izmrzavanje, apopleksija i nedostatak odgovarajućih podloga), iako su njezini plodovi ugodnog okusa vrlo traženi. Svježi plodovi marelice koriste se kao stolno voće, a zbog ranog dozrijevanja postižu dobru cijenu. Koriste se i za preradu u raznovrsne prerađevine (sokove, džemove, pekmeze, kompote itd.), a mogu se i sušiti, te prerađivati u rakiju visoke kvalitete, čime uzgoj marelice još više dobiva na ekonomičnosti.

Kako spriječiti kozičavost lišća trešnje, zanimalo je pretplatnika iz Kutine koji u dvorištu ima trešnju sorte Stela staru 9 godina. Izrasla je u lijepo stablo koje rađa, međutim prošle godine je primijećeno da je...

OPG Picek nastao je prije 5 godina na području između Županje i Gunje. Jasna Picek odrasla je u Njemačkoj, ali se vratila sa suprugom 2010. godine uloživši ušteđevinu u svoje imanje. Na pola hektara...

U svijetu je do danas razvijeno približno 10000 sorata jagoda, međutim, svega ih je 200 u intenzivnoj proizvodnji jer je prepoznat njihov ekonomski značaj. U suvremenoj proizvodnji najveći značaj ima odabir sorte jagode koja...

Maslina je izrazito važna kultivirana vrsta na cijelom mediteranskom području Hrvatske od Konavala do Istre. U uzgoju je zastupljen veliki broj autohtonih kultivara, od kojih su najpoznatije Oblica, Bjelica, Lastovka, Dužica, Levantinka, Drobnica, Buža i dr. Također se uzgajaju i strane sorte kao što je Pendolino, Ascolana, Frantoio, Leccino i dr. Sve ove sorte podložne su napadu velikog broja bolesti i štetnika, koji nanose ozbiljne štete i značajno smanjuju prinose maslina.

Od sredine 1990-ih godina prvi puta protekle 2017. godine u plantažnim nasadima jabuka nismo zabilježili štete od najopasnije gljivične bolesti: uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis). Razlog tome je iznadprosječno suha i hladna zima 2016./17., te neobično suhi i vjetroviti proljetni ožujak, travanj i svibanj. Ipak, povremeni i obilni ljetni pljuskovi (često uz olujni vjetar i tuču) uzrokuju pojavu nekih novijih uzročnika bolesti jabuka.

U vinogradarstvu svaka vegetacijska godina započinje rezom u zrelo. Kad se trs vinove loze ne bi orezivao, dolazilo bi, iz godine u godinu, do velikih kolebanja u prinosu grožđa, s povremenim vrlo niskim prinosima....

Kineska šljiva (Prunus salicifolia) i marelica (Prunus armeniaca) poznate su voćke ukusnih i kvalitetnih plodova. Manje je poznato da su u SAD-u križanjem ovih dviju vrsta dobiveni međuvrsni križanci egzotična izgleda i posebna okusa.

Naš pretplatnik pita kako se mogu dobiti sadnice iz posječenih šipkovih grančica od kojih bi ujedno želio osnovati plantažu. Odgovara naš stručni suradnik Goran Fruk, dipl. ing.

Pregusti cvjetovi i plodovi na voćkama se mogu regulirati hormonima i mehanički, a na manjim površinama se može obavljati i ručno. To je i najbolji način jer se odstranjuju bolesni i zakržljali plodovi. Najbolje...

U svjetskoj proizvodnji bresaka i nektarina Kina sudjeluje s 57% udjela. U Europi najveće prinose po hektaru površine ima Francuska (23,11 t/ha), dok je najveći proizvođač Italija. Od ukupne proizvodnje bresaka i nektarina u Hrvatskoj 25% se uzgaja u ekstenzivnim voćnjacima, za vlastite potrebe, a 75% otpada na proizvodnju za tržište. Prinosi koji se ostvaruju po jedinici površine u Hrvatskoj su daleko ispod svjetskih i europskih prosjeka, pa je svakako potrebno raditi na poboljšanju agrotehnike i većoj intenzivnosti proizvodnje.

Murva je listopadna voćna vrsta rasprostranjena na svim kontinentima osim Australije, a potječe iz zapadne Azije. Bijela murva poznata je po uzgoju dudovog svilca, ličinke, koja proizvodi svilu. Gospodarska korist dudovog svilca je u prozvodnji...