Začinsko i ljekovito bilje uzgojeno kao ukrasni detalj s ostalim biljkama u gredici ili između uređena niza povrtnih gredica dragocjen je dodatak svakog vrta. Ono je uvijek cijenjeno zbog primjene u kulinarstvu, kozmetici, ljekovite i dekorativne svrhe. Iako neke od biljaka imaju prekrasne cvjetove, mnoge su ukras zbog atraktivnih listova, a uglavnom su sve poželjne zbog mirisa kojem je teško odoljeti. Kao i ostale vrste, začinsko i ljekovito bilje trebalo bi uzgajati u uvjetima što sličnijim njihovom prirodnom staništu.
Mnoge biljke potječu iz Sredozemlja te vole mnogo sunca i propusno tlo, dok neke vrste podnose vlažan i djelomično sjenovit položaj. Većina kultivara šarenih ili zlatnih listova raste u laganoj sjeni. Mirisna metvica i matičnjak najbolje zadržavaju svoju boju kad su izloženi jutarnjem i večernjem suncu, a preko podne da su u sjeni. Neke su ljekovite i začinske vrste izrazito dekorativne za uzgoj na vrtnoj gredici ili uz njezin rub (lavanda, miloduh, smilje, timijan, kadulja), dok neke bolje pristaju u povrtnjak (kopar, korijander, gorušica, bosiljak).
Iako se ljekovito i začinsko bilje može kupiti i svježe i sušeno, rijetko ima tako intenzivan miris i okus kao ono ubrano u vlastitom vrtu. Svježe ubrano začinsko bilje važan je sastojak mnogih klasičnih kulinarskih kombinacija. U nekim slučajevima cvjetovi se mogu upotrijebiti i kao jestiva dekoracija (borač, vlasac, bazga, neven), a jednostavni su za uzgoj. Mnoge začinske i ljekovite vrste imaju i izvrstan učinak na kožu i kosu te se često koriste u izradi kozmetičkih pripravaka (smilje, kamilica, kopriva, ružmarin, menta). U kombinaciji tradicionalnog vrta koji se svake godine iznova obrađuje strojevima ili štihanjem prikladnije su jednogodišnje začinske i ljekovite vrste poput kamilice, nevena, anisa, korijandera, kopra i gorušice, dok su trajne začinske i ljekovite vrste prikladnije za vrt koji se ne obrađuje svake godine.
Koje vrste su poželjni susjedi u vrtu?
Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu. Biljke u vrtu utječu jedna na drugu tako što luče fitonicide – aktivne biološke tvari koje djeluju na cjelokupni životni proces biljaka. Osim što mogu spriječiti nastanak štetočina i potaknuti rast susjednih biljaka, fitoncidi mogu i blokirati njihov rast. Osim združivanja biljaka koje jedna drugoj pomažu na različite načine treba uzeti u obzir i niz drugih čimbenika kao što su klima, tip tla, struktura i pH tla pa se često događa da neke združene biljke kod nekog izvrsno napreduju, dok na drugom staništu ne pokazuju nikakav napredak.Tako se na jednoj gredici može naći kombinacija različitih biljaka (različite vrste povrća, ljekovitog bilja, začina i cvijeća) koje se međusobno potiču u rastu, a određene vrste smanjuju štetnike i bolesti.
Korijenske izlučevine ili mirisi jedne vrste mogu zaštititi drugu vrstu od biljnih bolesti i štetočina, dok cvijeće privlači leptire i druge kukce, čije se ličinke hrane jajašcima i ličinkama insekata kojima je omiljena hrana povrće. Na primjer, u mješovitoj gredici luk se sadi u kombinaciji s mrkvom jer na taj način se odbijaju lukova, odnosno mrkvina muha. U kombinaciji s mrkvom može se obaviti sadnja ostalog lukovičastog povrća u cilju postizanja istog efekta. Sadnjom rajčice zajedno s kupusnjačama sprječava se pojava leptira kupusara. Također, leptiru kupusaru ne odgovara prisutnost ružmarina, celera i majčine dušice u vrtu.
Određeni biljni pripravci nekih vrsta koriste se za ubrzavanje rasta nekih biljaka (kopriva, gavez, sjeme i cvijet komorača), smanjenje broja štetnika (kopriva, vratić, pelin, list rabarbare i sve biljke koje sadrže mnogo tanina) i sprječavanja pojava bolesti (preslica, paprat češnjak, luk). Na primjer, ukopavanje grana bazge u tlo služi kao zaštita od krtica. Borač i kopar dobro je saditi u blizini kupusnjača jer će ih štititi od kupusnog bijelca, a povrću posađenom u blizini daje bolju aromu. Borač štiti povrće i od napada brojnih drugih štetnih kukaca, a svojim cvjetovima privlači brojne pčele u vrt koje će vrijedno odraditi svoj dio posla. Dragoljub, korijander i neven štite krumpir od plamenjače lista i gomolja. Poznato je da neven i kadifice zbog fitonicida u korijenu čiste tlo od nematoda.
Biljke koje djeluju protiv štetnika su ljupčac, pelin i kamilica. Timijan svojim jakim mirisom odvraća uši, mrkvinu muhu, kupusnog bijelca, buhače, puževe golače, pa ga je korisno zasaditi na dijelove povrtnjaka gdje će biti od koristi. Budući da je trajnica iz godine u godinu ga se može dijeliti i rasađivati po vrtu. Puževi će izbjegavati salatu ako je okružimo nasjeckanim grančicama timijana. Paprena metvica svojim jakim mirisom tjera lisne uši, pa ju je dobro saditi u podnožju voćaka. Osigurava sjenu tlu te olakšava stablu bolje usvajanje hranjiva, a plodovima poboljšava aromu. Također, dobro ju je posaditi u blizini kupusnjača, jer ih štiti od brojnih štetnih insekata.
Bosiljak je dobar susjed krastavcima i rajčicama, jer ih štiti od pepelnice te utječe na bolji rast plodova. Svojim mirisom odbija lisne uši, grinje i komarce te ga je dobro zasaditi uz rubove povrtnjaka. Mažuran je dobar susjed luku jer ga štiti od pepelnice, a čubar, kadulja i majčina dušica od puževa golača.
Dragoljub (Tropaeolum majus L.)
Jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice Tropaeoleaceae. Stabljika je puzajuća, razgranata, naraste do 3 m. Listovi su zeleni na dugoj peteljci. Cvjetovi su zvonoliki crvene ili žute boje, a cvatu cijelo ljeto ili jesen do prvih mrazeva. Dragoljub je dobro posijati na sunčanim položajima sa što manje sjene. Može ga se sijati oko voćaka i drugih većih biljaka jer na sebe privlači lisne uši i štiti koru drveća od isušivanja. Korisna je vrsta u svakom vrtu jer odbija mrave, miševe, puževe i gusjenice. Zasađen oko kupusnjača štiti ih od leptira kupusara. Koristi se za liječenje infekcije bubrega i mokraćnih puteva, a u pučkoj medicini i za zacjeljivanje rana.
Neven (Calendula officinalis L.)
Neven je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Asteraceae. Uspravne je stabljike visine do 60 cm. Neven je ljekovita i jestiva biljka te ga se zato preporučuje saditi u svakom vrtu. Sakupljaju se listovi i cvjetne glavice za vrijeme cvatnje koje se upotrebljavaju kod upalnih stanja kože, nadražene sluznice te liječenja rana. Lako se uzgaja iz sjemena, sije se od travnja do lipnja. Odgovaraju mu sunčani ili polusjenoviti položaji te umjereno zalijevanje. Korijen nevena je bogat fitonicidima te na taj načinodbija nematode i koristi se kao dobar susjed u vrtu sa kupusom, grahom, lukom i mrkvompa ga je dobro koristiti i kao malč drugim biljkama. Kao dobar susjed u vrtu, privlači na sebe mnogobrojne korisne insekte kao npr. muhe cvjetare, pa ga zaobilaze lisne uši.
Kadifica (Tagetes)
Kadifica je rod jednogodišnjih biljaka iz porodice Asteraceae. Jedne su od najpoznatijih cvjetnih vrsta i mogu se naći u svakom vrtu. Stabljika je kod nekih vrsta razgranata što čitavoj biljci daje grmolik izgled. Uspješno raste na svim vrstama tla. Najjednostavnije ju je sijati u travnju direktno u vrt. Ocvale glavice potrebno je redovito uklanjati da bi se poticala daljnja cvatnja. Kadifica nije samo ukrasno cvijeće već ima važnu ulogu u svakom bio vrtu. Potiče rast i zdravlje drugih biljaka, izlučivanjem određenih fitonicida učinkovita je protiv nematoda. Budući da ih puževi rado jedu, sade se između kupusa i salate te na sebe privlače puževe. Također, štiti povrće i od lisnih ušiju, a posađena između redova krumpira, štiti ga svojim mirisom od napada krumpirove zlatice.
Buhač (Tanacetum cinerariifolium)
Dalmatinski buhač je trajna zeljasta biljka iz porodice Asteraceae. Formira polugrm, visine 30-100 cm. U fazi cvatnje, što je u našim uvjetima od svibnja do srpnja, izgledom podsjeća na ivančicu. Cvatovi su smješteni na cvjetnim stabljikama ili granama stabljike koje su prekrivene sivkastim dlačicama. Biljka starosti jedne do dvije godine može formirati više od 200 cvjetova na glavnoj i sekundarnim stabljikama i granama. Biljke dalmatinskog buhača proizvode prirodni insekticid piretrin, koji je trenutno ekonomski najvažniji insekticid biljnog podrijetla.
Visoka insekticidna aktivnost omogućava suzbijanje velikog broja štetnika, bez negativnog utjecaja na okoliš, budući da se brzo razgrađuje pod utjecajem svjetla, zraka i visokih temperatura. U prirodi nastanjuje degradirana staništa, propusne, vapnenaste, kamenite i pjeskovite terene te staništa koja nisu zbita, suviše vlažna i izložena vjetru. Razvija razgranat i dubok korijen pomoću kojeg crpi dovoljno vode iz dubljih slojeva tla. Zahtjeva puno sunčeve svjetlosti i ne podnosi zasjenjenost. Optimalno vrijeme za berbu cvjetnih glavica buhača je kad jezičasti cvjetovi stoje vodoravno, a otvoreno je 1/2 do 3/4 cjevastih cvjetova, odnosno 3. do 4. dan nakon početka cvatnje. Najbolje vrijeme za berbu je relativno kratko i traje svega 2 do 3 dana, stoga je poželjno berbu obaviti što je to brže moguće. S obzirom da svi cvatovi ne dozrijevaju u isto vrijeme, provodi se u nekoliko navrata.
Kopriva (Urtica dioica L.)
Kopriva je trajna zeljasta biljka iz porodice Lamiaceae. Stabljika je uspravna, četverobridna, naraste do 150 cm visine. Dvodomna je biljka te muški i ženski cvjetovi rastu odvojeno na stabljikama. Raste na polusjenovitim livadama, zapuštenim terenima, na ruderalnim staništima od nizina do planinskih područja. Jedna je od značajnih biljaka od ljekovitosti do korisnosti u biosustavu. Mladi izdanci i listovi su jestivi, bogati vitaminom C, mineralima (željezo, fosfor, kalcij). Čaj od listova koprive potiče izmjenu tvari u organizmu, kao blagi diuretik i kod problema s prostatom. Kako je bogata dušikom, odlično je sredstvo za zalijevanje biljaka kojima se želi potaknuti rast listova.
Tekuće gnojivo od koprive osim što potiče rast biljaka i stvaranje klorofila, pojačava prisutnost i rad kišnih glista. Ipak treba imati na umu da se zbog visokog udjela dušika ovo gnojivo ne smije primijeniti na češnjaku, grahu, luku i grašku. Pripravak od koprive protiv biljnih ušiju radi se od 1 kg svježih usitnjenih ili 100-200 g suhih listova koprive i 10 l vode. Ostavi se pokriveno 24 sata, no ne smije fermentirati jer se stajanjem smanjuje učinkovitost preparata. Procijedi se i s tako dobivenim pripravkom se tretira napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana. Tako pripremljen pripravak može poslužiti samo kod blagog napada lisnih ušiju i za prihranu bilja.
Gavez (Symphytum officinale L.)
Zeljasta je trajnica iz porodice Boraginaceae. Visine je 30-120 cm s razgranjenim, vretenastim korijenom. Cvjetovi su zvonasti, rastu iz pazuha gornjih listova i padaju kao mali zvončići. Cvatu kroz ljeto i u ranu jesen. Može ga se naći na vlažnim mjestima, uz obale rijeka, rubove šuma. Korijen gaveza koristi se za zaraštanje raznih rana i zacjeljivanje zglobova. Listovi gaveza mogu se koristiti u povrtlarstvu jer su bogati kalijem i time dobri kao tekuće gnojivo.
Također, gavez sadrži i željezo, kalcij, fosfor i mangan. Sve su to makro i mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj. Priprema se na isti način kao i gnojivo od koprive. Nakon nekoliko dana stajanja, kad se prestane pjeniti, smeđe je boje i neugodnog mirisa koji podsjeća na stajski gnoj. Može ga se razrijediti vodom u odnosu 1:10. Kvalitetno gnojivo dobit će se miješanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.
Pelin (Artemisia absinthium)
Pelin je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Asteraceae. Stabljika je uspravna i razgranata, naraste i preko 1 m u visinu, prekrivena je srebrnasto bijelim pustenastim dlakama. Cvate od lipnja do rujna malim cvjetovima žućkaste boje skupljenim u glavičaste cvatove. Sakupljaju se listovi prije cvatnje, a za vrijeme cvatnje listovi i cvjetovi. Kao gorka biljka pelin se smatra izvrsnim sredstvom za želudac te se primjenjuje u liječenju gastrointestinalnih bolesti i pomanjkanja teka.
Pelin svojim mirisom rastjeruje brojne štetne insekte, a posađen ispod grma ribiza, štitit će ga od hrđe. Za spravljanje tekućeg gnojiva ili juhe koristi se 300 g svježe ili 30 g osušene biljke. Pelin se namače u vodi 2-3 dana, nakon čega se procijedi i tekućina je spremna za uporabu. Dobiveno gnojivo se koristi za tretiranje bilja tijekom proljeća protiv hrđe i lisnih ušiju. Čaj od pravog pelina se koristi tijekom ljetnih mjeseci protiv jabučnog savijača i lisnih ušiju, a odbija kupusne bijelce.
