Klobuk naraste 5 – 15 cm visok, različitih je oblika, od nepravilnog, okruglastog, spljoštenog, sferičnog do jajolikog, kad je izdužen, tupog vrha, često čak poravnatog i udubljenog, općenito grbavo nepravilan sa čestim ulegnućima.
Rebra su nepravilno raspoređena i uzdignuta, jasno se mogu razaznati okomita, uglavnom usporedna rebra. Neravna su, poprečno nepravilno zasječena i nejednakih visokih, tu i tamo stršećih hrbata. Sekundarna su rebra kratka, nepotpuna, počinju na različitim razinama, tako tvore nepravilno produžene i vijugave jamice, rupe (alveole) bez nekoga geometrijskog oblika, i do 1,5 cm promjera. Donji rub klobuka prirastao je za stručak. Boja klobuka je čađavocrna, čađavosmeđa, blijedosmeđa, žutosmeđa pa i crvenkastooker sa svjetlijim, a ponekad i bijelim rebrima. Rebra su uvijek svjetlije boje od boje alveola. U starijih i razvijenijih, robusnijih primjeraka rebra počinju crvenjeti u mrljama cinober riđe do vinski crvene. Stručak naraste 3 – 8 cm visok i do 2 cm širok, debeo je, a prema dnu još nešto deblji, nepravilan. Ponekad raste i produženo. Sve do pod vrh vidljive su duboko urezane brazde koje na nekim mjestima prelaze u jamice. Nerijetko je pri vrhu nekoliko karmin mrlja, što ne mora biti znak starosti. Površina stručka u mladosti je baršunasta, poslije paperjasto-zrnata, bijele ili žućkaste boje. Stručak je tvrdo elastičan, ali ne previše žilav, šupalj je kao i klobuk. Meso je voštano, bjelkasto ili oker, debelo do 2 mm, s unutarnje strane točkasto i šire bubuljičasto nabreklo, miris i okus vrlo su ugodni. Raste od ožujka do svibnja na pješćanim i glinenim terenima. Voli vrtove i voćnjake, osobito u kojima se ne pokupe jabuke, voli i jame, rupe od iščupanog drveća, nasipe, kosine od usjeka putova, rado raste pokraj topola, lijeski i jasena, po obalama rijeka na gradilištima, pri otpatcima gdje ima dosta celuloze, u vinogradima i nasadima artičoka. Obični smrčak je JESTIVA gljiva, vrhunska delikatesa, možemo ju pripremiti na sve moguće načine: kao juhu, pirjati, pohati, kao umak, odlična je na žaru.
Rezanci sa smrčcima
Potrebno
: 50 dag bijelog oštrog brašna, 50 dag smrčaka, 4 jaja, sol, 10 dag margarina, 4 dl kiselog vrhnja, 20 dag trapista, glavica luka, papar, peršinov list
Postupak: Zamijesiti rezance od brašna, 2 jaja i soli, oblikovati loptice te razvući u tankom sloju i narezati na kratke rezance. Prokuhati u slanoj vodi 10 minuta, ocijediti i staviti na vreli margarin. U međuvremenu na zagrijanoj masnoći popržiti sitno sjeckani luk da blago porumeni, smrčke dobro očistiti, oprati i malo prosušiti. Dodati luka i lagano nastaviti pržiti. Posoliti, popapriti i dodati peršinov list. Pržiti 10 minuta, maknuti s vatre. U vatrostalnu posudu namazanu margarinom staviti sloj rezanaca, preko njih pržene smrčke. Zaliti s 2 dl kiselog vrhnja, zatim dodati ostale rezance, staviti u ugrijanu pečnicu 10 minuta. U međuvremenu napraviti smjesu s 2 jaja i 2 dl kiselog vrhnja te ribanim sirom. Rezance preliti smjesom i zapeći.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPresađivanje lončanica
Sljedeći članakRebrasti smrčak – rijetka ali cijenjena gljiva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.