Eurozastupnica Biljana Borzan predstavila je sredinom rujna u Europskoj kući u Zagrebu rezultate istraživanja o stavovima i percepciji građana vezano uz kupovinu i konzumaciju prehrambenih proizvoda. Cilj istraživanja bio je ispraviti nepravilnosti u propisima kojima se omogućuje „lov u mutnom“. Također i bolje informirati građane o hrani koju kupuju.
Agencijsko istraživanje je za ured eurozastupnice Borzan ovog proljeća provedeno na uzorku od 805 ispitanika. U istraživanju se hrvatske građane pitalo koji su za njih kriteriji najvažniji pri izboru i kupnji proizvoda. S kojim proizvodima se najčešće manipulira u pogledu njihovih svojstava, podrijetla i sastava. Koliko čitaju i kako bi trebale izgledati deklaracije proizvoda te kako percipiraju određene marketinške prakse.
Više od 90 posto građana navelo je da su najvažniji kriteriji pri kupnji i odabiru hrane: utjecaj na okoliš, kvaliteta, sigurnost hrane, cijena, utjecaj na zdravlje i podrijetlo. Borzan je istaknula da je prema mišljenju građana sigurnost hrane dobro regulirana. Istraživanje pokazuje da pri odabiru i kupnji građani najveću važnost pridaju kvaliteti proizvoda. Zatim njegovoj sigurnosti, dok njih oko dvije trećine pridaje važnost utjecaju na okoliš.
Najčešći proizvodi kojima se varaju građani su med, meso, eko hrana i maslinovo ulje.
Žene su za kvalitetu, muškarci za podrijetlo
–Zanimljivo je da žene znatno više nego muškarci pridaju važnost kvaliteti, sigurnosti hrane, utjecaju na zdravlje i okoliš. Muškarci više gledaju na podrijetlo, rekla je Borzan.
Naglasila je da je cijena proizvoda znatno važnija kućanstvima s nižim prihodima nego onima s višim.
Čak 52,5 % ispitanika smatra da se najviše manipulira medom, 48,9 % mesom, 45 % hranom iz ekološkog uzgoja, 38,6 % maslinovim uljem, 27,3 % suhomesnatim proizvodima. Također, 25,1 % ispitanika sumnja da se manipulira prirodnim sokovima, 23,6 % mlijekom, 15,5 % ribom, 5,6 % vinom.
–Građani vrlo dobro osjećaju gdje se najviše vara. S obzirom na manjkavo zakonodavstvo EU-a koje dopušta oznaku „mješavina EU/ne-EU meda“ i velike količine patvorenog uvoznog meda, ne iznenađuje činjenica da više od polovice ispitanika sumnja na manipulaciju medom, rekla je Borzan.
Naglasila je da se često uvozni med krivotvori. I to na način da se u njega stavlja šećerni sirup koji okusom i izgledom sliči pravom medu.
–Za hranu iz ekološkog uzgoja se često ispostavi da sadrži tragove sredstava koja nisu dopuštena u ekološkoj poljoprivredi. Osim meda, i maslinovo ulje može nositi oznaku „mješavina EU/ne-EU ulja“. Ispitanici iz Dalmacije znatno više smatraju da se manipulira maslinovim uljem. Nedavno istraživanje ulja na hrvatskom tržištu je pokazalo da se svašta prodaje pod djevičansko maslinovo ulje, upozorila je Borzan.
Deklaracije se ne čitaju redovito
Jedan od glavnih načina za informiranje građana o hrani koju kupuju su deklaracije i etikete na ambalaži. Iako je 98 % ispitanika navelo kako ponekad čitaju deklaracije, većina to ne čini redovito. Samo 35 % građana čita deklaraciju redovito, 16 posto rijetko, a 47 posto povremeno. Borzan je istaknula kako se čak 72 % žali da su razlozi za to nerazumljivost i nečitkost deklaracija. Upozorila je da se u trgovinama suhomesnati proizvodi reklamiraju kao domaći. Na deklaraciji u većini slučajeva sitnim slovima piše da je podrijetlo glavnog sastojka, odnosno mesa Europska unija.
Istraživanje je pokazalo i kako se 90,9 % ispitanika ne slaže da se proizvodi s većinom uvoznih sastojaka reklamiraju kao domaći. Što se tiče načina označavanja podrijetla proizvoda koji sadrži sastojke iz različitih zemalja EU-a, čak 60,1 % ispitanika smatra da je nužan popis svih zemalja iz kojih dolaze sastojci, 21 % njih da je dovoljno navesti podrijetlo zemlje iz koje dolazi glavni sastojak.
Nadalje, 12,7 % ispitanika smatra da je dovoljna zemlja podrijetla EU. 6,2 % ispitanika smatra da je nužno navesti podrijetlo zemlje u kojoj je proizvod pakiran. Borzan je rekla da trenutno ne postoji kazna za krivo označavanje proizvoda, ali se to može promijeniti. Poručila je da kupac ne smije biti zavaran te je bitno da dobije pravu informaciju.
Nova regulativa o informiranju potrošača
Najavila je da krajem ove godine u Europski parlament dolazi nova europska regulativa o informiranju potrošača o hrani. Očekuje se i nova direktiva o medu.
–Provedeno istraživanje daje dobre smjernice za moj daljnji rad. Cilj je da kad građanin dođe u trgovinu, na jednostavan i brz način dobije informaciju o tome kakav je proizvod i odakle je. Zatim i kakva je njegova zdravstvena kvaliteta te da brzim odabirom kupac može napraviti najbolji izbor. Stoga sve što smo dobili u istraživanju bit će dio mojih zakonskih inicijativa u Europskom parlamentu za koje sam već postavila temelje u strategiji „Od polja do stola“, rekla je Borzan.
