Micelij gljiva prodaje se na raznim vrstama nosača. Najčešće su to drveni čepovi, piljevina i zrno žitarica. Drveni čepovi najrobusniji su i najlakše se koriste, pri čemu treba napomenuti da su i najotporniji na bolesti i štetnike. Zbog toga se drvenim čepovima nacjepljuju gljive u drvo koje cijelo vrijeme uzgoja ostaje na otvorenom. Drveni čepovi posebno su obrađeni u laboratoriju tako da su prikladni za rast i razvoj čiste kulture gljiva. U promet se puštaju kada se na njima i u njima nalazi obilna količina gljivače (micelija). Promjera su 11 mm i dužine 4 cm. Nakon kupovine mogu se čuvati u hladioniku šest mjeseci bez gubitka kakvoće. Mogu se nabaviti u boljim poljoprivrednim ljekarnama ili izravno kod proizvođača.
Za nacjepljivanje, osim drvenih čepova s gljivačom potrebni su bušilica, pinceta i svrdlo za metal promjera 11 mm. Svrdlo za metal dobro buši sirovo drvo, dok su svrdla za drvo namijenjena bušenju suhog drveta i nisu dovoljno učinkovita u vlažnom drvetu.
Drvo koje se nacjepljuje može biti panj nisko odrezan pri zemlji, deblo odrezano 1 – 2 metra iznad zemlje i oblica odrezana na 1 m dužine. Pri nacjepljivanju svakog drveta treba se voditi istim načelima. Prvi vijenac rupa mora biti 10 cm od kraja debla ili oblice. Svaki idući vijenac mora biti 20 cm ispod gornjeg. Unutar vijenca rupe su razmaknute 10 cm jedna od druge. Dubina rupa mora biti 5 cm. Nakon bušenja rupa u njih odmah treba staviti čepove. Nije dobro danas probušiti sve rupe i onda za nekoliko dana ili tjedana u njih staviti čepove, jer će se u međuvremenu u izbušene rupe naseliti neke druge gljive koje rastu na drvetu. Korištenje čiste pincete kojom se uzimaju čepovi iz staklenke preporučljivo je jer se čepovi ne diraju prljavim rukama kojima se bušilo drvo. Čepovi se pridržavaju pincetom i lagano ukucaju čistim čekićem dok potpuno ne uđu u drvo. Kada se sve probušene rupe zatvore čepovima, postupak nacjepljivanja je gotov. Ako imate mogućnosti, čepove i okolnu koru možete premazati rastopljenim voskom ili parafinom. Obvezno je gornjih 50 cm debla ili cijeli panj , ako je nisko odrezan, prekriti crnom plastikom kako bi se spriječio podrast odrezanog drveta i možebitno odbacivanje nacijepljene gljive. Gljive nacijepljene ove zime prorastat će kroz drvo tijekom proljeća i ljeta te će prve plodove dati početkom jeseni. U ovisnosti o vrsti gljive i drveta te vremenskim uvjetima, gljiva će plodonositi idućih 3 – 5 godina i dati plodove teške oko 30 posto početne težine drveta. Na ovaj način moguće gotovo sve bjelogorične vrste drveta je cijepiti mnogim jesti vim i ljekovitim gljivama. Mnoge stare voćke koje bi ionako trebalo izvaditi mogu se nacijepiti gljivama i nakon nekoliko godina uživanja u ukusnim plodovima neće biti problema s uklanjanjem debla ili panjeva.

Prethodni članakRazmnožavanje maslina – jednostavnije i jeftinije
Sljedeći članakPoticaji za lijesku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.