Prilikom proizvodnje i konzumacije voćnih rakija i likera, vrlo je važno znati pravilno poslužiti i kušati proizvod. Za to su nam potrebna određena znanja i adekvatni uvjeti, prvenstveno pravilna čaša i određena temperatura rakije/likera.

Jedan od najvažnijih uvjeta je temperatura koja mora biti od 18-20°C. Aromatičnije voćne rakije trebale bi se kušati na 18°C, dok se neutralnije rakije kao npr. vodka kušaju na 20°C. Običaj je da se rakije drže u frižideru i kušaju hladne. Na nižim temperaturama hlapljive tvari arome ne mogu se osloboditi i ostaju u čaši te ih ne možemo osjetiti. Također se mogu maskirati neke mane u rakijama kao što su etil acetat, spoj neugodnog mirisa na UHU ljepilo čije više koncentracije su vezane uz nepravilno provođenje alkoholne fermentacije. Na previsokim temperaturama (višim od 22°C) dolazi do zagrijavanja rakije i naglog oslobađanja hlapivih tvari kao i etanola. Time se gubi aroma i rakija na miris može biti vrlo oštra uslijed povećanja hlapljivosti etanola.

Također je važno odabrati pravilnu čašu za degustaciju. Čaša mora imati specifičan oblik koji uključuje prošireni donji dio i suženje prema vrhu (oblik tulipana). Donji dio svojom većom površinom pomaže aeraciju i oslobađanje aroma rakije koje se podižu i koncentriraju u suženju na vrhu čime one dolaze do nosa. Čaša mora biti u potpunosti prozirna, bezbojna i bez ikakvih mirisa (npr. sredstva za pranje). Čašu je potrebno držati za nožicu, nikako za gornji dio čime bi grijali rakiju i ostavili nečistoće na staklu.  Sljedeće na što moramo obratiti pozornost je osvjetljenje kako bi mogli ocijeniti boju i bistroću rakije. Prikladno je dnevno svjetlo dok umjetna svjetlost nije prikladna. Ispred sebe trebali bi imati list bijelog papira kojeg ćemo položiti iza čaše. Gledajući kroz čašu prema papiru donijet ćemo sud o bistroći i boji rakije.

Univerzalna čaša za kušanje jakih alkoholnih pića.

PROČITAJTE JOŠ:

Konzumacija jakih alkoholnih pića u svijetu i Hrvatskoj

Podjela jakih alkoholnih pića

Proizvodnja likera

Proizvodnja travarica

Recepti za likere

Recepti za travarice

Izrada domaćeg gina

Prethodni članakIzrada domaćeg gina
Sljedeći članakBožićne slastice od kukuruza
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.