Članovi Europskog revizorskog suda predstavili su sredinom travnja u Hrvatskom saboru, na 43. tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu, kritička mišljenja o prijedlogu nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) te o novom jedinstvenom fondu za razdoblje 2028. – 2034.
Uz članove Suda i članove Odbora, u radu sjednice sudjelovali su predstavnici akademske i stručne javnosti, nadležnog Ministarstva te resornih institucija i udruženja. Središnja tema bila je zabrinutost zbog najavljenih reformi koje bi mogle iz temelja promijeniti način na koji Europa, a posebno Hrvatska, podupire svoje poljoprivrednike.
Financijska neizvjesnost i udar na ruralni razvoj
Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir, otvorila je sjednicu oštrim upozorenjem na opasnosti koje donosi predložena reforma ZPP-a i Zajedničke ribarstvene politike. Istaknula je kako integracija u jedinstveni fond otvara ozbiljna pitanja stabilnosti i predvidljivosti za krajnje korisnike.
Posebno zabrinjava nedovoljno jasno definirana razina financiranja, kao i model prema kojem se dio mjera financira iz neraspodijeljenih sredstava nacionalne omotnice, što nikako ne daje sigurnost za dugoročno planiranje ulaganja, naglasila je Petir. Podsjetila je prisutne na drastične brojke: za poljoprivredu se predviđa smanjenje novca za 22%, dok se za ribarstvo planira rez od čak 60%, što izravno ugrožava proizvodnju hrane i otpornost na buduće krize.
Petir je posebno apelirala na očuvanje snažne komponente ruralnog razvoja. Za Hrvatsku je to od presudne važnosti jer smo do sada za ruralni razvoj izdvajali čak 49% proračuna ZPP-a. To je ključni alat u sprječavanju depopulacije i daljnjem razvoju ruralnih i obalnih područja, kazala je predsjednica Odbora. Također je izrazila neslaganje s prijedlogom isključivanja umirovljenih poljoprivrednika iz sustava potpora. S obzirom na to da je prosječna dob poljoprivrednika u EU 57 godina, Petir smatra da bi takva mjera bila pogubna za generacijsku obnovu i opstanak gospodarstava.
Administrativni izazovi i produljeno vrijeme isplate sredstava
Potporu ovim stajalištima dala je i Iliana Ivanova, članica Suda, koja je upozorila da ZPP prvi put od 1962. godine gubi svoj namjenski fond. Složeniji pravni okvir i postupak donošenja odluka mogu povećati nesigurnost za države članice i produljiti vrijeme isplate sredstava, rekla je Ivanova, upozoravajući na rizik od fragmentacije tržišta uslijed gubitka zajedničkog karaktera politike.
Drugi ključni aspekt rasprave odnosio se na operativnu provedbu i kontrolu trošenja sredstava. Državni tajnik Tugomir Majdak istaknuo je kako poruke Suda vjerno odražavaju zabrinutosti koje je Republika Hrvatska već uočila u prijedlozima Europske komisije.
Europskim poljoprivrednicima nužno je osigurati jednake uvjete i pošteno tržišno natjecanje kako bi se očuvalo unutarnje tržište, poručio je Majdak. Posebno je skrenuo pažnju na sektor prerade poljoprivrednih proizvoda, čija pozicija u budućem razdoblju ostaje nejasna, što stvara dodatni pritisak na prehrambenu industriju. Majdak je također izrazio duboku zabrinutost zbog najave uvođenja pravila „N+1”. Prema njegovim riječima, preklapanje dviju financijskih perspektiva s različitim pravilima i strukturama predstavlja ogroman rizik za apsorpcijski kapacitet i ukupnu stopu iskorištenosti sredstava. To je potencijalna opasnost ne samo za ZPP, već i za ribarstvenu politiku, dodao je državni tajnik.
Članica Suda Ivana Maletić kritizirala je okvir za praćenje uspješnosti, nazvavši ga manjkavim. Istaknula je da pokazatelji rezultata u 25 posto slučajeva uopće nisu utvrđeni, a oni koji jesu, često nisu mjerljivi.
Slaba povezanost financiranja i rezultata otežava procjenu učinkovitosti i smanjuje sigurnost da se sredstvima EU-a postiže stvarna vrijednost za novac, upozorila je Maletić.
Dodatno, član Suda Alejandro Blanco Fernandez je objasnio da „hibridni pristup” financiranju može samo povećati birokraciju na nacionalnoj razini, dok bi krajnji korisnici mogli ostati opterećeni visokim troškovima pripreme projekata. U zaključnom dijelu rasprave, sudionici su se usuglasili da se bez tehničko-tehnološkog razvoja i aktivnosti iz dosadašnjeg II. stupa ZPP-a sektor ne može razvijati. Poručeno je da se zajednička pravila ne smiju relaksirati na štetu poljoprivrednika te da je pristup „odozdo prema gore” jedini način da države članice, sukladno svojim specifičnostima, osiguraju daljnji razvoj poljoprivrede i opstanak ruralnih prostora.
Izvor: Hrvatski sabor
