U studenom ove godine na domaćem tržištu i dalje bilježimo visoke otkupne cijene simentalske teladi, iako su one u blagom padajućem trendu. Prosječna cijena u 46. tjednu iznosila je 26,02 kn/kg i najviša je prosječna cijena u natrag deset godina u tom razdoblju. Telad je najčešće tržena po cijenama od 23 do 28 kn/kg. I tijekom listopada 2008. godine bilježen je pad prosječnih cijena teladi. U odnosu na 8. mjesec 2008. godine cijene su bile niže za 2 posto, a u odnosu na listopad 2007. više su za 8 posto. Cijene telećeg mesa su u listopadu i studenom 2008. u odnosu na kolovoz i rujan 2008. godine više i do +11% ovisno o kategorijama mesa. U odnosu na listopad 2007. više su od 5 do 11 posto.
Junad
Tijekom 10. mjeseca 2008. godine zabilježen je rast prosječnih cijena junadi, a u studenom cijene su ostale nepromijenjene. U odnosu na kolovoz 2008. godine cijene junadi više su za 2 posto, a u odnosu na 10. mjesec 2007. više su za 13 posto. Kod veleprodajnih cijena junećeg mesa također je zabilježen rast. Tijekom listopada i studenog 2008. godine cijene su u odnosu na kolovoz i rujan 2008. godine više od 5 do 15 posto ovisno o kategorijama mesa. U odnosu na listopad 2007. godine cijene junećeg mesa bile su više od 5 do 10 posto. Prosječna otkupna cijena bikova simentalske pasmine na tržištu u tjednu do 16. 11. 2008. godine iznosila je 15,06 kn/kg i viša je u odnosu na lanjske cijene za 14 posto i među najvišim su cijenama u natrag deset godina.
Krave za klanje – rast cijena
U tjednu do 16. 11. 2008. godine na tržištu smo bilježili dobru potražnju uz rastući trend cijena krava za klanje. Prosječna cijena iznosila je 9,01 kn/kg ŽV a najčešće su krave tržene po cijeni od 5 do 10 kn/kg. Značajan porast cijena zabilježen je u listopadu ove godine. Kod krava za klanje simentalske pasmine cijene su u listopadu porasle za 25 posto u odnosu na kolovoz odnosno 2 posto u odnosu na rujan. U odnosu na listopad 2007. cijene su više za 42 posto. I cijene goveđeg mesa su u listopadu porasle. U odnosu na rujan za 2 posto, a u odnosu na kolovoz od 6 do 8 posto. U odnosu na listopad 2007. cijene goveđeg mesa više su od 6 do 7 posto.
Svinje – cijene u studenom najviše u natrag deset godina
U studenom na domaćem tržištu bilježimo rast otkupnih cijena živih svinja. Uz osrednju potražnju i ponudu cijene koje smo bilježili u prvoj polovici studenog najviše su cijene u natrag deset godina. Prosječna otkupna cijena živih svinja u 46. tj. o.g. iznosila je 13,33 kn/kg, a svinje su najčešće tržene po cijenama od 12 do 14 kn/kg. U odnosu na prošlu godinu cijene su u studenom više za 32,37 posto. Na europskom tržištu suprotno onome što se događa na domaćem bilježimo padajući trend cijena svinjskog mesa, iako su cijene i dalje više nego prije. Prosječna otkupna cijena svinjskih trupova E klase u 45. tjednu o.g. iznosila je 150,30 /100 kg što je pad za -5% u odnosu na cijene dva tjedna ranije.

Prethodni članakEuropa strahuje od opasnog štetnika
Sljedeći članakTrajanje rasplodne sposobnosti i životni vijek stoke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.