Dobro ishranjeno povrće bogato mineralima i vitaminima korisnim za metabolizam ljudi zahtjeva primjenu mineralnih gnojiva kako bi se u tlu osigurala optimalna razina hraniva. NPK gnojiva su izvor hrane za rast i razvoj povrtnih kultura, dok se istodobno podiže cjelokupna plodnost tla te postižu visoki prinosi dobre kvalitete.

Uz NPK gnojiva potrebno je primijeniti i organska gnojiva čime popravljamo strukturu i mikrobiološku aktivnost tla te je bolja iskoristivost primjenjenih hraniva.

Gnojidba plodovitog povrća

Plodovito povrće poput rajčice, paprike, krastavaca, patlidžana vrlo dobro reagira na gnojidbu organskim gnojivima, stoga je njegova primjena neizostavna agrotehnička mjera u proizvodnji. Dubokom obradom u jesen ili rano u proljeće unosimo 2/3 potrebnih količina fosfora i kalija putem gnojiva NPK 7-20-30 u količini 500 kg/ha, preostalu količinu hraniva unosimo prilikom pripreme tla za sadnju putem NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10 u količini 200 – 250 kg/ha.

Plodovito povrće ima velike potrebe za dušikom tijekom intezivnog vegetativnog rasta stoga se pred sadnju dodaje 75 – 100 kg/ha Uree ili se može primijeniti 200 do 250 kg/ha Petrokemijasa.

Ova gnojiva sadrže amidni odnosno amonijski oblik dušika koji se duže zadržava i duže djeluje u tlu.

Gnojidba korjenastog povrća

Za korjenasto povrće karakteristično je da dolazi na drugo mjesto u plodoredu i najbolje uspijeva nakon kultura koje su bile obilno gnojene stajskim gnojivom, zbog toga što gnojidba stajskim gnojivom ili nerazgrađeni biljni ostaci mogu izazvati grananje i nepravilnost zadebljalog korijena i time omogućiti napad raznim štetnicima iz tla.

Osnovnom gnojidbom korjenastog povrća unosi se 2/3 potrebnih količina fosfora i kalija putem NPK 7-20-30 u količini 400 – 500 kg/ha, dok se predsjetveno unosi preostala količina fosfora i kalija te dio dušika putem istog gnojiva, ali u manjoj količini 200 – 250 kg/ha.

Predsjetvena priprema tla mora biti izuzetno kvalitetno obavljena da omogući kvalitetnu sjetvu i brzo nicanje.

Gnojidba mahunarki

Mahunasto povrće, kao grah i grašak, također su kulture osjetljive na stajsko gnojivo i ostala organska gnojiva. Primjena stajskog gnojiva preporučljiva je samo na tlima koja su siromašna humusom. Na plodnim tlima stajsko gnojivo može znatno povećati sadržaj dušika u tlu, što će imati za posljedicu prebujan rast biljaka i slabo zametanje mahuna.

Grah i grašak su leguminoze za koje je karakteristično da na korijenju imaju simbiotske bakterije posredstvom kojih se djelomično opskrbljuju dušikom iz zraka i vrlo je važno da u prvim fazama razvoja imaju na raspolaganju dovoljno dušika dok ne počnu koristiti dušik iz kvržica. Radi toga se pri pripremi tla za sjetvu primjenjuje 500 kg/ha NPK 7-20-30.

Nakon rasipanja gnojiva po proizvodnoj površini tlo se preore ili prekopa. Treba izbjegavati pretjerano usitnjavanje jer do nicanja može nastati pokorica, što otežava nicanje i može biti uzrok neujednačenog nicanja, a zbog toga i nejednoličnog usjeva.

Gnojidba kupusnjača

Povrće iz skupine kupusnjača ima vrlo velik potencijal rodnosti te stvara puno zelene mase za čiju izgradnju treba osigurati veliku količinu hraniva primjenom NPK gnojiva. Bitno je osigurati dovoljnu količinu dušika i kalija čiji odnos mora biti uravnotežen kako ne bi došlo do razvoja rahlih i mekanih glavica neugodnog mirisa i okusa.

Uz primjenu organskog gnojiva mineralnom gnojidbom potrebno je prije sadnje kupusnjača dubljom obradom unijeti u tlo 600 do 800 kg/ha NPK 7-20-30.

Redovitom primjenom NPK gnojiva osiguravamo stabilnu razinu proizvodnje uz poboljšanje vizualnih i nutritivnih svojstava povrća poput boljeg okusa, arome, obojanosti i dozrijevanja ploda.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOtkupljeno i donirano 20 tona mliječnih proizvoda!
Sljedeći članakAGROCHEM MAKS-ov – program novih, visokoprinosnih hibrida rajčice u plasteničkoj i vanjskoj proizvodnji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.