Zbog značajnih odstupanja u količini i rasporedu mjesečnih oborina te pripadajućih vrijednosti temperature zraka, proizvodnja krumpira zadnjih sezona značajno odstupa od planiranih (očekivanih) prinosa. U kišovitom ljetu 2020. ostvareni su iznadprosječno dobri prinosi gomolja, ali protekla 2021. i ova 2022. sezona nisu bile naklonjene tržnim proizvođačima stolnih sorti, čiji se urodi čuvaju i skladište tijekom jeseni i zime.

Proizvodna 2022. g. za uzgoj krumpira je bila vrlo neobična i nepovoljna: u prva tri mjeseca 2022. (siječanj – veljača – ožujak) zabilježeno je relativno malo oborina  (čak 40 % manje od očekivanja).Sadnja krumpira na većini oranica obavljena već u zadnjem tjednu mjeseca ožujka i prvih dana mjeseca travnja. Tome je pogodovala optimalna vlažnost, ali temperatura zemljišta je pritom bila niža od očekivanja.

Naime, samo su mjeseci ožujak i travanj u 2022. g. bili iznadprosječno prohladni s prosječnim temperaturama nižim za 0,12 do 0,2°C od očekivanog prosjeka. Prema podatcima DHMZ-a ove je godine izmjerena najhladnija prva polovica ožujka u povijesti prikupljanja mjernih podataka u našoj zemlji. U takvim je uvjetima nicanja krumpira trajalo dulje od 20-ak dana.

Od zadnjeg dana mjeseca ožujka do zadnjeg dana mjeseca travnja o.g. zabilježeno je 100-ak mm oborina na većini mjernih mjesta (ove su kiše “spasile” ozime usjeve). Već od početka druge dekade svibnja bilježimo vruće ljetne dane s vrijednostima u hladovini većim od 30°C, a prvi takav je izmjeren već 12.5. 2022.

Iznimno vrući proljetni dani

U danima 12.-24.5.2022. zabilježena su čak 4 “vruće ljetna” dana s vrijednostima u hladovini 30,2°-31,3°C (već u vrijeme kad na većini polja cima krumpira nije “zatvorila” redove, odnosno prije početka rasta i razvoja gomolja). Stoga već 1. lipnja 2022. g. pronalazimo prve simptome crne ili koncentrične pjegavosti na cimi osjetljivih sorti krumpira (Alternaria solani) (npr. u pokusu na Esmee, Arizona).

Obilne su kiše u Belici padale u danima od 25.5. do 10.6. 2022. g. prema mjernom uređaju “iMetos” tada je izmjereno čak 154,9 mm (kao posljedica 12.6.2022. g. pojavljuju se prvi znakovi plamenjače krumpira – Phytophthora infestans) (npr. na sorti Bellarosa). Već s prvim danim lipnja o.g. temperature tijekom “bez-kišnih” sati prelaze vrijednosti veće od 30°C, a od 26.6. do 19.8. 2022. g. zabilježena su četiri “kritična” razdoblja koja su utjecala na rast i razvoj gomolja za svježu potrošnju i industrijsku preradu (čips).

Za krumpir su nepovoljna razdoblja kad uzastopno bilježimo uzastopno nekoliko dana (npr. 5-7 dana) s temperaturama u hladovini većim od 30°C (naročito su “pogubne” temperature u hladovini >35°C, vidi Tablicu 2.).

Tablica 1. Izmjerene mjesečne vrijednosti temperature zraka i oborina, uz odstupanja od očekivanih prosjeka, u središnjem dijelu Međimurja (na lokalitetu Belica) tijekom prvih osam mjeseci 2022. godine (mjerni uređaj “iMetos”)

MjeseciTemperature zraka (°C)*Odstupanje (±°C)Oborine (mm)*Odstupanje (±mm)
siječanj1,34+1,2020,2-10,4
veljača5,05+3,6527,8-15,5
ožujak5,48-0,1226,0-28,8
travanj10,10-0,2086,2+32,7
svibanj17,83+2,5371,6-2,1
lipanj21,86+3,46110,4+8,4
srpanj22,52+1,7243,6-23,6
kolovoz22,12+2,3260,0-20,4
*odstupanje izmjerenih mjesečnih temperatura zraka i oborina od višegodišnjih očekivanih prosjeka!

Tablica 2. Vrlo vruća razdoblja (“toplinski udari“) zabilježena tijekom mjeseca svibnja, lipnja, srpnja i kolovoza 2022. (na mjernom mjestu Belica)

RazdobljaKritična razdobljaNajviše temperature (u hladovini)
Prvi toplinski udar12.5.-24.5. 2022.4 dana s vrijednostima 30,2-31,3°C
Drugi toplinski udar26.6.-01.7. 2022.32,5-35,9°C
Treći toplinski udar18.7.-25.7. 2022.31,5-38,6°C
Četvrti toplinski udar31.7.-06.8. 2022.31,5-37,2°C
Peti toplinski udar14.8.-19.8. 2022.30,4-37,4°C

U takvim uvjetima pri poljskom mikro-pokusu na lokalitetu Mursko Središće simptome plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) nismo tijekom 2022. godine uopće zabilježili (premda je tuča značajno oštetila usjev 25.5. 2022.). Prve znakove koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) primijetili smo u mikro-pokusu već 1.6.2022. godine (prilikom druge usmjerene zaštite). Naknadno se bolest vrlo snažno i brzo razvijala tijekom mjeseca lipnja i srpnja. Uz koncentričnu pjegavost zabilježeni su simptomi paleža cime zbog visokih temperatura i štetnog UV zračenja te nedostatka oborina (zabilježeno naročito u danima od 22.6. 2022. – najprije na vrlo ranoj sorti Severina i Esmee).

Od početka lipnja do kraja kolovoza 2022. g. mjernim uređajem na lokalitetu Mursko Središće zabilježeno je prosječno mjesečno zadržavanja vlage na biljkama u trajanju od 8.155 do 14.950 minuta (zbog utjecaja riječne doline na dugotrajne rose). Ovisno o pokusnoj sorti krumpira, od kraja lipnja do kraja mjeseca srpnja 2022. g. zaraza lišća uzročnikom koncentrične pjegavosti (Alternaria) na netretiranoj cimi je bila veća od 75 %.

Tablica 3. Procjena prinosa gomolja krumpira bez navodnjavanja i s navodnjavanjem (provedeno “kišenje” usjeva 4x, uz ukupno dodanih 120 mm vode)

Sorte krumpira prema dospijećuBez navodnjavanjaSa navodnjavanjem
Prinos gomolja t/ha >40-45 mmPrinos gomolja t/ha <40-45 mmPrinos gomolja t/ha >40-45 mmPrinos gomolja t/ha <40-45 mm
*rane19,471,5248,613,29
*srednje rane17,553,0155,063,39
*srednje kasne15,453,6052,493,98
prosječno17,492,7152,053,55
*rane sorte=4 sorta krumpira (3 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje rane sorte=6 sorti krumpira (5 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje kasne sorte=2 sorte (1 žute i 1 crvene kožice gomolja)!

Koje preparate slobodno koristiti?

Najbolji rezultati u suzbijanju koncentrične pjegavosti cime krumpira (Alternaria) ponovno su tijekom 2022. g. dobiveni primjenom djelatnih tvari fluksapiroksad & difenkonazol (Sercadis Plus SC), difenkonazol (Difkor, Narita EC), piraklostrobin & boskalid (Signum DF) te azoksistrobin (Ortiva SC)(& fluazinam) (Zignal Super SC). Dodavanje biognojiva fungicidima (vidi Tablicu 4.) značajno smanjuje štete na cimi krumpira od visokih temperatura i zaraze uzročnikom koncentrične pjegavosti (Alternaria).

Povlačenjem djelatne tvari mankozeb s tržišta EU (u Hrvatskoj 23 različita trgovačka pripravka) značajno se smanjuje broj dostupnih fungicida za zaštitu cime. U narednim sezonama tražimo “nova rješenja” za suzbijanje gljivičnih bolesti cime krumpira (vidi Tablicu 4.). Prinosi gomolja krumpira u 2022. sezoni procijenjeni su više nego dvostruko manji u odnosu na višegodišnje količine na dijelovima parcela gdje nisu u više navrata, uz dovoljno djelotvorne fungicide, primijenjena i folijarna (bio)gnojiva (ili u više navrata mikrobiološki pripravak na osnovi Bacillus amyloliquefaciens ili botanički pripravak na osnovi vrbe i koprive).

Još veći utjecaj na prinos gomolja krumpira dobiven je višekratnim zalijevanjem usjeva (sustavom “kišno krilo”, uz 4 navodnjavanja prilikom kojih je svaki puta dodanom 30 mm “umjetne” kiše) (vidi Tablicu 3.) (budući se većina polja u Međimurju s usjevima krumpira ne navodnjava, prinosi gomolja će biti dvostruko manji od planiranih).

Tablica 4. Dodana folijarna (bio)gnojiva pojedinim članovima mikro-pokusa te mikro-biološki i botanički (biljni) pripravci u 2022.

Članovi mikro-pokusaDatumi tretiranja
Fungiciddodana (bio)gnojiva27.5.01.6.12.6.22.6.06.7.
Polyram + OrvegoMegis (0,6 lit./ha)+++++
Reboot WGKaishi (2,5 lit./ha)+++++
Daramun + SacronTora Fusion++
Tora Blue+++
Infinito + SercadisSeaMac (1,0 lit./ha)++
Leimay SCTora Fusion (2,0 lit./ha)++
Miligard (5 kg/ha)+++
*Bacillus amyloliquefaciens+++++
*BioProtector (ekstrakt vrbe i preslice)+++++
Proxanil + DaramunBioplex (0,4 lit./ha)++
AMCO Potato (4 kg/ha)+++
*dodatno još tretiranja obavljena u danima: 10.6., 19.6. i 30.6. 2022.

Višegodišnje pokuse primjene botaničkog pripravka na osnovi vrbe i koprive započeli smo tijekom ranijih uzastopnih godina (2017.-2019.), na tri osjetljive sorte krumpira (Ranomi, Arizona i Esmee). Pritom je procijenjeni prinos gomolja tijekom navedenog trogodišnjeg razdoblja na tri sorte krumpira i na nezaštićenom dijelu pokusa iznosio 18,58 t/ha, na dijelu gdje je primijenjen botanički pripravak 29,60 t/ha i na dijelu sa fungicidima (i bio-gnojivima) 32,15 t/ha. Stoga botanički pripravak na osnovi vrbe i koprive (BioProtektor, ranije PlanTonic) smatramo prikladnim za ekološki i integrirani uzgoj krumpira, čak i tijekom prirodnih nepogoda.

Slike 1, 2, 3 i 4, brojevi u slikama: Najvažnije žive i nežive neželjene promjene na cimi krumpira tijekom vrućih ljetnih mjeseci: koncentrična ili crna pjegavost lišća “prilagođena” je manjim količinama oborina i povišenim temperaturama zraka (Alternaria solani – slika 1) te na slabije zaštićenim i osjetljivim sortama tijekom lipnja i srpnja cimu “pretvara” u palež (slika 2). Neželjene posljedice visokih temperatura zraka i štetnog UV zračenja (slika 3) i nedostatka vode (slika 4) značajno smanjuju prinos gomolja (fotografija: M. Šubić)

Prethodni članakPoljoprivreda kao poziv
Sljedeći članak30 godina Svijeta u čaši
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.