Iz klijališta se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijal. Raskužuju se klijališta, klijališni okviri i klijališni prozori. Skladišti se i konzervira povrće za dugotrajnu zimu. Počinje sjetva boba – mahunara, a nastavlja mrkva, peršin i špinat. Sadi se češnjak, luk, salata, radič, artičoka, luk srebrenac i kelj.
Uzgoj boba
U odnosu na klimu i tlo bob je vrlo sličan grašku. Nešto je otporniji od graška na visoke temperature. Gnojidba je također slična gnojidbi graška – 50 kg N, 50 kg P i 120 kg K prije sjetve osigurava prinos 12 – 16 t/ha. U kontinentalnim krajevima sije se od polovice ožujka do polovice travnja, a u priobalju najčešće u studenome. Sije se na razmak od 40 x 10 ili u trake po 3 reda na razmak od 25 cm, a među trakama 60 cm. Može se sijati i u kućice po 4 – 5 sjemenki u kućicu na razmak 40 x 40 cm. Za 1 ha potrebno je 180 – 250 kg sjemena.
U kontinentalnom području prva berba mladih mahuna može se očekivati u polovici lipnja, obično se bere u dva navrata. U priobalju bob se počne brati potkraj travnja i u svibnju.
Artičoka – osjetljiva na niske temperature
Artičoka je sredozemna biljka, od koje se troše zatvoreni cvatovi – glavice. Uzgaja se na istom mjestu 2 – 4 godine. Osjetljiva je na niske temperature i uzgaja se samo na položajima gdje zimi temperature nisu niže od -5° C. Najbolje uspijeva na dubokim strukturnim tlima neutralne reakcije uz duboku obradu.
Uz gnojidbu stajskim gnojem ili kompostom 20 – 30 t/ha, dodaje se 50 kg N, 100 kg P i 150 kg K prije zasnivanja nasada. U idućim godinama fosfor i kalij dodaju se ujesen, a dušik u proljeće u istim količinama.
Artičoka se razmnožava vegetativno. U proljeće, kada počne tjerati u dobrom nasadu, biljke se malo odgrnu i oštrim nožem odreže postrani pup s dijelom podanka i korijena, i tako priredi korijenova reznica. Sadi se na duboko obrađeno tlo na razmak 100 x 100 cm.
U godini sadnje, ujesen, biljke daju nekoliko cvatova – glavica, koje se beru zajedno sa 15 – 20 cm peteljke. Iduće godine cvatnja počinje od polovice travnja do polovice lipnja, a jedna biljka može dati u prosjeku 25 glavica. Ako se ljeti natope, ujesen ponovno cvate, ali ne tako obilno. Zimi prelazi u mirovanje i odbacuje lišće, pa se onda obrađuje tlo i po potrebi malo zagrne.
Jesenski uzgoj češnjaka
Češnjak je otporniji na niske temperature od luka, zbog čvršćih ovojnih listova. Ako je dobro zakorijenjen, izdrži do -25° C. češnjak počinje klijati već na 3 – 5° C. Optimalna temperatura za rast češnjaka je 18 – 22° C, a u razdoblju dozrijevanja 26° C. Za razvoj češnjaka potrebno je vrlo mnogo svjetla, pa ne smije biti ničim zasjenjen. Treba i mnogo vlage u tlu. O tipu tla znatno ovisi kakav će se češnjak razviti. Na tlima koja lako gube vodu dobiva se loš češnjak.
Najbolje uspijeva na nešto težem tlu, koje mora biti dobro obrađeno. češnjak ne podnosi gnojenje svježim stajskim gnojem. Prije sadnje gnoji se mineralnim gnojem ili kompostom u količini 700 – 750 kg/ha NPK gnojiva formulacije 12:12:12 ili 20 do 40 t/ha komposta. češnjak se sadi u listopadu na razmak 15 – 20 cm između redova i 10 – 15 cm u redu. Sadi se na dubinu 4 – 5 cm. Za 1 ha potrebno je 500 – 800 kg češnjeva. Tako posađeni češnjak dozrijeva potkraj srpnja i početkom kolovoza. Pravodobna berba utječe na količinu i kakvoću. Bere se za suha vremena. Vadi se rukom, motikom ili posebnim strojevima.
