Mlijeko kunića je vrlo hranjivo. Mladi kunići koji se hrane samo mlijekom troše 2 grama mlijeka za 1 gram prirasta. Za proizvodnju takvog kvalitetnog mlijeka u dovoljnim količinama potrebno je uz genetsku osnovu osigurati najbolje uvjete smještaja i prehrane.

Uz to je kunicama koje doje potrebno osigurati mir i izbjegavati hvatanja, premještanja i nazočnost nepoznatih ljudi i drugih životinja.

 Važno je osigurati mir

Ovo je posebno važno prvih 14 dana života mladih jer uznemirena kunica može razbacati gnijezdo ili čak pojesti vlastitu mladunčad. Za vrijeme dojenja tijekom 20 dana kunica pojede oko 6 kg gotove smjese i od nje proizvede oko 3,4 do 5 kg mlijeka što je dostatno za ukupni prirast 2 kg mladih kunića. Mlijeko kunica sadrži mnogo hranjivih tvari i ima visoku energetsku vrijednost. Ono ima oko 13 % bjelančevina, 12 % masti, 2 % šećera. Kalcija ima 0,9, a fosfora 1 %.

Mladunčad zbog toga vrlo dobro napreduje i već na kraju prvog tjedna života udvostruči svoju tjelesnu težinu. Nakon dva tjedna težina im je trostruko, a nakon tri i deseterostruko veća od one koju su imali kod poroda. Računa se da mladunčad za svaki gram prirasta potroši oko dva grama majčina mlijeka.

Osigurati zdravu i kvalitetnu hranu

Hrana koju nudimo kunicama u razdoblju izlučivanja mlijeka mora biti raznovrsna, zdrava i higijenski ispravna. Osim hrane kunice moraju imati na raspolaganju i dovoljno svježe pitke vode. Poremećaji u energetskoj opskrbi za vrijeme laktacije dovode do trošenja vlastitih masnih rezervi. To uzrokuje mršavljenje kunice, a kasnije i metaboličke i reproduktivne poremećaje. Navedeno posebno vrijedi za prvo razdoblje proizvodnje mlijeka kada mu je i produkcija najveća. Energetske potrebe najbolje će podmiriti škrob kojim su bogate sjemenke žitarica i krumpir.

Mlijekom se izlučuju bjelančevine velike biološke vrijednosti, pa je u ovom razdoblju potreba za njima povećana. Od krmiva je bjelančevinama najbogatija peletirana dehidrirana lucerna ili djetelinsko sijeno. Osim nje tu su i sjemenke leguminoza, sjemenke zobi i nusproizvodi mlinarske industrije kao što su posije i stočna brašna. Mlijeko kunice bogato je i mineralnim tvarima (natrij, kalij, kalcij i fosfor).

Ako je hrana siromašna tim mineralima doći će do trošenja rezervi organizma, a nakon toga i do pada mliječnosti. Količina vitamina u hrani utječe na onu u mlijeku, pa će zato njihov nedostatak nepovoljno utjecati na opskrbu kod mladunčadi. Dostatne količine minerala i vitamina osiguravamo davanjem svježeg korjenastog povrća, uljnim pogačama, te gotovim vitaminsko mineralnim pripravcima koje najčešće dodajemo u vodu za piće.

Mliječna žlijezda

Da bi bila sposobna proizvoditi dovoljne količine kvalitetnog mlijeka mliječna žlijezda se kod kunice počinje razvijati u prvoj polovici graviditeta. Rast i razvoj najveći su u posljednjem tjednu. Do izlučivanja većih količina mlijeka dolazi neposredno nakon okota, a ponekad se može javiti i nešto ranije. Na početku laktacije dnevna produkcija iznosi oko 100 grama mlijeka što se smatra dostatnim za prehranu sedam do osam mladih.

Mliječnost raste iz dana u dan za približno 10 grama i svoj vrhunac dostiže četrnaestog dana po okotu. Na toj razini održat će se sve do četvrtog tjedna, te nakon toga postupno pada. Ako za vrijeme laktacije nije došlo do oplodnje produkcija mlijeka traje i do dva mjeseca. Kad do oplodnje dođe u prvim danima po okotnji, vrhunac mliječnosti nastupa nešto ranije, a pad je nagliji. Za zdravlje kunice je najbolje kad bi uspjeli sinkronizirati pad mliječnosti s odbićem kunića. Tako znatno smanjimo opasnost od zastoja mlijeka po odbiću i upalu žlijezde.

Visokovrijedne kunice mogu bez većih problema othraniti i do dvanaest mladih. Ne moramo se bojati da će se pri tome javiti veća odstupanja u težini između pojedinih životinja. Razlog leži u tome da mali nemaju svoju vlastitu sisu već kruže od jedne do druge. Potrebna količina mlijeka za mladog kunića iznosi deset do petnaest posto njegove tjelesne težine. Prvih šesnaest do osamnaest dana života kunići se hrane samo majčinim mlijekom. Za to vrijeme ovise o njezinoj mliječnosti. Ona je u prvom redu nasljedna i na to trebamo obratiti pažnju prilikom selekcije kunića. Redovitim sisanjem njena aktivnost će se održavati, a produkcija mlijeka povećati. Na kraju trećeg tjedna života kunići započinju s uzimanjem i drugih vrsta hrane, da bi u dobi od mjesec dana već jeli samostalno sve vrste krmiva kao i odrasle jedinke.

Mladi dobre dojilje

Mladi kunići bez majke

U slučajevima kad kunica ugine ili zbog bolesti nije u stanju sama othraniti mladunce, moramo ih zbrinuti da ne bi došlo do njihova uginuća. Kad imamo više ženki koje su se okotile u podjednako vrijeme pokušamo ih podmetnuti u njihova gnijezda. U suprotnom, pokušavamo ih othraniti sami. Postoji više načina, a jedan od njih je davanje kondenziranog kravljeg mlijeka razrjeđenog s vodom u omjeru 1:1 s dodatkom vitamina. Prije upotrebe potrebno ga je zagrijati na temperaturu od 35 – 38° C. Kuniće prvo hranimo na kapaljku ili malu dudu, a zatim oko trećeg tjedna života možemo prijeći i na hranjenje iz posude.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakOsjetila pčela
Sljedeći članakMediteransko začinsko bilje
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.