Potaknuti žustrom javnom raspravom koja se razvila nakon tematske sjednice Upravnog odbora HPK-a održane sredinom lipnja ove godine, Hrvatska poljoprivredna komora želi ponuditi jasan, činjenični okvir te otkloniti sve komunikacijske nesporazume vezane uz prijedloge kriznih mjera.
Cilj istupa HPK-a nije traženje izvanrednih povlastica za pojedine skupine niti nametanje radikalnih rješenja. Riječ je o profesionalnoj dužnosti i zakonskoj obvezi HPK-a da kao krovno tijelo hrvatskih poljoprivrednika ukaže na neizbježne ekonomske, demografske i strukturne posljedice ako se zadrži dosadašnji, neučinkoviti model upravljanja ovom zdravstvenom i gospodarskom krizom.
Činjenice o epidemiološkoj situaciji i crne projekcije
Afrička svinjska kuga (ASK) visoko je zarazna virusna bolest koja izravno ugrožava cjelokupni stočarski fond i prehrambenu neovisnost Republike Hrvatske. U protekle tri godine, virus je nezadrživo napredovao više od 150 kilometara od istočne državne granice prema unutrašnjosti zemlje. Prema posljednjim službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zabilježeni su novi proboji i žarišta duboko u unutrašnjosti Slavonije (mjesta Šaptinovci i Bokšić Lug u općini Đurđenovac) te na području Virovitičko-podravske županije (mjesta Grudnjak i Mali Rastovac).
Matematički i epidemiološki kontinuitet jasno pokazuje da virus u hrvatskom prostoru napreduje prosječnom brzinom od čak 50 kilometara godišnje. Nastavi li se širenje istim tempom i bez radikalnog zaokreta u strategiji, u iduće tri godine zone strogo određenih ograničenja obuhvatit će ključne uzgojne kapacitete u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj. To izravno uključuje Zagrebačku županiju i zagrebački prsten, Međimursku, Varaždinsku te Krapinsko-zagorsku županiju, gdje se nalazi velik dio komercijalne proizvodnje.
Ekonomske i strukturne posljedice za domaće tržište
Potrebno je naglasiti da dugoročne projekcije o slomu domaćeg svinjogojstva nisu puko dizanje panike, već realni rizik daljnjeg širenja bolesti. S druge strane, štete koje divljač (posebice divlje svinje koje su glavni rezervoar i prenositelj virusa u prirodi) svakodnevno nanosi tekućim usjevima na poljoprivrednim površinama u ovom je trenutku nemoguće egzaktno procijeniti u euro. Međutim, prema svim relevantnim saznanjima s terena, ove su štete već sada sustavne, višemilijunske i neodržive.
Kombinacija opasnosti od same zaraze i nekontroliranog pritiska divljači na polja vodi prema nekoliko neumoljivih ishoda:
- Drastičan pad samodostatnosti: Proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj trenutačno pokriva jedva oko 50 posto domaćih potreba. Daljnja redukcija ionako prorijeđenog domaćeg fonda značit će potpunu uvoznu ovisnost o stranim tržištima i klaoničkim viškovima iz zapadne Europe.
- Snažan pritisak na maloprodajne cijene: Smanjen volumen domaće ponude i prisilno oslanjanje na uvozne lance povijesno generiraju trenutačni rast cijena svježeg mesa i tradicionalnih suhomesnatih proizvoda za krajnje potrošače, što dodatno potiče inflaciju hrane.
- Nasilno restrukturiranje ruralnih područja: Izuzetno strogi i skupi biosigurnosni uvjeti koje sa sobom donose zone ograničenja ekonomski su potpuno nedostupni malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). To dugoročno i nepovratno vodi gašenju tradicijskog uzgoja na selu i ubrzavanju depopulacije ruralnih krajeva.
Zbog alarmantnih šteta na usjevima i u svrhu hitnog, točnog utvrđivanja stvarnog stanja na terenu, Hrvatska poljoprivredna komora traži izvanrednu reviziju lovno-gospodarske osnove svih lovišta na ugroženim i rubnim područjima.
Također, HPK čvrsto inzistira na uvođenju hitne zakonske obveze da uz službene lovačke inspektore kod svakog prebrojavanja divljači obavezno budu prisutni i predstavnici lokalnih poljoprivrednika. Na taj način želi se osigurati prijeko potrebna transparentnost, potpuna točnost podataka o brojnosti divljači i izravna zaštita interesa proizvođača koji svakodnevno trpe ekonomske gubitke na svojim poljima, a čiji se glas dosad rijetko uvažavao.
Institucionalni okvir i uspješna europska praksa
Prijedlog HPK-a o uključivanju širih tehničkih, logističkih i ljudskih resursa države, uključujući i specifične kapacitete Hrvatske vojske, nije nikakav presedan niti uvođenje izvanrednog stanja. On je u potpunosti utemeljen na funkcionalnim i dokazano uspješnim modelima drugih zemalja članica Europske unije koje su se suočile s ovom pošasti.
Poljska je hitnim zakonskim izmjenama integrirala službene sigurnosne i vojne postrojbe u provedbu biosigurnosnih mjera na terenu i sanitarni odstrel. Španjolska je, s druge strane, maksimalno iskoristila državne vojno-tehničke resurse – prvenstveno bespilotne letjelice (dronove) i napredan termovizijski nadzor – za precizno praćenje migracija divljih svinja na teško pristupačnim i šumovitim terenima.
HPK ne pretendira na donošenje operativnih vojnih ili policijskih odluka, niti želi preuzimati ulogu i ustavna prava lovačkih društava. Naša uloga i društvena odgovornost završavaju na stručnom upozoravanju javnosti, mapiranju realnih rizika na terenu i artikulaciji problema s kojima se naši članovi susreću.
Nadležna ministarstva i državne institucije posjeduju sve zakonske ovlasti, proračunska sredstva i stručne aparate da autonomno procijene ozbiljnost situacije i poduzmu mjere koje smatraju svrhovitima. Hrvatska poljoprivredna komora ostaje u potpunosti i bezrezervno posvećena analitičkoj, stručnoj i pravnoj obrani interesa svojih članova, duboko svjesna da je stabilnost domaće proizvodnje hrane temeljni stup ekonomskog i nacionalnog suvereniteta svake moderne zemlje.
Izvor: Hrvatska poljoprivredna komora (HPK)
 visoko je zarazna virusna bolest koja izravno ugrožava cjelokupni stočarski fond i prehrambenu neovisnost Republike Hrvatske.){kind=link}