U mnogim je vinogorjima kontinentalne Hrvatske pepelnica grožđa (Erysiphe necator) do početka novog milenija bila značajno manji problem u zdravstvenoj zaštiti u odnosu na plamenjaču vinove loze (Plasmopara viticola). Od novog milenija pepelnica je jedina bolest koju moramo suzbijati u svim zaštitama vinograda od stadija vunastog pupa i pojave prvih listića do zadnjih aplikacija pred berbu, tj. potrebno je provesti sve kemijske (i biološke) mjere zaštite.
Uz globalne klimatske promjene, tome je najviše pogodovao novi način prezimljenja pepelnice. Ranije se ova bolest održavala tijekom mirovanja vegetacije u pupovima. Od početka novog milenija zimska plodišta (kleistoteciji) glavni su način prezimljenja pepelnice.
Zadnjih su dvadesetak godina istraživanja biologije, prognoze, određivanja optimalnih rokova i načina suzbijanja pepelnice grožđa u mnogim vinorodnim područjima svijeta izmijenila dotadašnji tradicionalan pristup kontroli ove opasne gljivične bolesti. Oslobađanje askospora iz prezimljujućih kleistotecija započinje već nakon pojave prvih listića krajem mjeseca travnja. Traje 35-40 dana, odnosno najintenzivnije je tijekom svibnja. Smatra se da nenadana i masovna pojava pepelnice na tek zametnutim bobicama nakon cvatnje potječe primarno od zaraza zimskim askosporama (tzv. “nova pepelnica vinove loze”).
Pepelnica grožđa prestaje biti samo bolest mediteranskog područja, već se brzo širi u sjevernija područja i veće nadmorske visine. Zbog toga se sve veća pozornost posvećuje usmjerenom suzbijanju pepelnice do početka cvatnje vinograda. Osim jačeg prezimljujućeg potencijala, širenje pepelnice iz zimskih plodišta započinje značajno ranije nego iz inficiranih pupova. Započinje već nakon pojave prvih listića vinove loze. Nove smjernice usmjerenog suzbijanja pepelnice preporučuju ovu bolest do početka cvatnje suzbijati barem 4 do 5 puta. Nakon cvatnje je potrebno provesti još 3-4 tretiranja!
Simptomi bolesti
Pepelnicu možemo vidjeti na svim zelenim dijelovima vinove loze: mladicama, viticama, listovima, peteljkama lista, cvatu, bobama i rozgvi. Pri ranoj zarazi iz pupova oboljeli su prvi listovi, a mladica je presvučena pepeljastom prevlakom. Plojka zaraženog lista se blago uvija prema licu, poprimajući oblik široko otvorenog lijevka. Na licu zaražene plojke nastaje sivo-bijela prevlaka. Štete od napada pepelnice na lišće u kontinentalnom dijelu naše zemlje su obično male. Vidimo ih na starijem lišću tek rano ujesen. Cvat može biti jače napadnut prije oplodnje, naročito na mladicama koje se razvijaju iz zaraženih pupova. Tipične promjene i najveće štete od pepelnice nastaju na bobama. Simptomi u obliku pepeljaste prevlake su vidljivi od zametanja do početka dozrijevanja ili promjene boje.
Za jakih zaraza bobe izgledaju kao posute pepelom. Rano zaraženim bobama puca epiderma i nastaju duboke pukotine do sjemenki, što je uz pepeljastu prevlaku karakteristična neželjena promjena. Na pepelnicom oboljelom grožđu, uz klimatske promjene zadnjeg desetljeća, naknadno se tijekom rujna jače razvija kisela trulež. U pravilu, prve simptome pepelnice vidimo na tek zametnutim bobicama krajem lipnja ili početkom srpnja. Ako se ne provode preventivne mjere već tijekom travnja i svibnja, tada se ova bolest tijekom srpnja epidemiološki brzo širi. Do početka kolovoza uništi više od 90 % slabije zaštićenog ili netretiranog grožđa. Meteorološki uvjeti kod kojih možemo očekivati pojavu pepelnice su temperature 20° do 28°C, vlažnost zraka 60-90 %, relativno manje sunca (oblačni, topli i sparni dani) te lagani vjetar.
Osim načina prezimljenja, “nova” se pepelnica odlikuje i relativno brzim razvojem otpornosti ili rezistentnosti na neke skupine fungicida. Početkom 1990-ih godina u našoj je zemlji laboratorijski dokazana rezistentnost pepelnice na organske fungicide (triazole). Praktična primjena dokazuje slabiju djelotvornost u sjevernim vinorodnim područjima i nekih drugih skupina djelatnih tvari (npr. pirimidini, strobilurini). Stoga je tijekom sezone potrebno redovito mijenjati različite skupine fungicida prilikom suzbijanja, odnosno provoditi tzv. “anti-rezistentni” način zaštite vinograda protiv pepelnice.
Preporuke za suzbijanje pepelnice
Na samom početku vegetacije vinograda preporučujemo povišene količine sumpora (5 kg/ha), što uz smanjeni volumen škropiva (200 lit./ha) daje pozitivan učinak na lozine grinje šiškarice (npr. primjena sumpora SC i/ili WG formulacije u količini 5 kg ili lit./ha u stadiju “vunastog pupa”) (ili koncentracija 2,5 %). Početkom ili u prvoj polovici svibnja za tzv. “proljetno čišćenje” vinograda od uzročnika pepelnice (Erysiphe) preporučujemo uključiti novije djelatne tvari.
Tablica 1. Novije preporuke tzv. “anti-rezistentnog” načina suzbijanja pepelnice grožđa (iskustva iz mikro-pokusa 2001.-2020., Međimursko vinogorje)Grupa pripravaka (*) Pripravci Napomena Anorganski sumpor (5x) SC i WG sumporni fungicidi (npr. Brimflo, Chromosul, Cosavet, Thiovit …) Prednost u prvim i zadnjim aplikacijama Organski meptil-dinokap (najviše 2x) Karathane Gold EC Ne miješati sa sumporom IBE (triazoli) (2-3x) Difcor, Domark, Folicur, Fond, Indar, Mystic, Systhane, Tebusha, Topas … Dodati sumpor ili meptil-dinokap Spiroketalamini (1-2 x) Prosper SC, Spirox EC Dodati sumpor ili meptil-dinokap Strobilurini (1-2x) Cabrio Top, Stroby, Sugoby, Quadris, Universalis, Zato WG Dodati sumpor ili meptil-dinokap Kombinirani pripravci (2-3x) Collis, Dynali, Luna Experience, Nativo, Talendo extra U kritično vrijeme prije i nakon cvatnje Nerazjašnjeni način djelovanja (1-2x) Cyflamid, Kusabi, Sercadis, Talendo, Vivando SC Dodati sumpor ili meptil-dinokap Mikrobiološki pripravci (6x) Sonata SC Skraćeni razmaci aplikacije (5-7 dana) Ostale tvari u ekološkom uzgoju (6x) Vitisan Skraćeni razmaci aplikacije (5-7 dana)
Vinska sorta u pokusnim istraživanjima je moslavac bijeli (šipon), regionalnog značaja od koje se promovira županijska marka vina “Pušipel“. Nasad je podignut 1990. godine na guste razmake sadnje 1,4 x 1,0 m (oko 7.000 trsa/ha). Uzgojni oblik je dvokraki, a vinograd je zatravljen. U mikropokusu tijekom navedenih godina provedeno je 6-7 usmjerenih aplikacija s prosječnim razmakom tretiranja od 13 dana, između kojih je prosječno zabilježeno 48,7 mm oborina. Sva tretiranja u poljskom mikropokusima su provedena nošenom leđnom prskalicom.
Pripravci u pokusu su korišteni u propisanoj koncentraciji. Na taj je način utrošak škropiva i količina ili doza (kg ili lit/ha) bila prilagođena razvojnom stadiju i volumenu lisne površine vinograda (m³/ha). U svim pokusnim godinama pojava i razvoj pepelnice na netretiranom grožđu bio je vrlo jako izražen. Svakako u nasadima i položajima gdje je ranijih sezona zabilježena pepelnica grožđa, u preventivne aplikacije prije početka cvatnje vinograda primijeniti novije djelatne tvari nerazjašnjenog načina djelovanja ili kombinirane fungicide. Dobro je kad je u svibanjskim mjerama preventivne zaštite barem jednom uključen meptil-dinokap. Također, jednom se radi proširenja spektra djelotvornosti na druge uzročnike bolesti mogu koristiti i djelatne tvari iz skupine strobilurina (u kombinaciji s manjom količinom sumpora ili meptil-dinokapa).
U zadnjim mjerama zaštite ponovno koristimo sumpor (uz propisanu karencu 35 dana za vinske sorte grožđa). Od specifičnih botriticida u vinogradima gdje se češće javlja pepelnica, prednost nakon cvatnje dajemo barem jednoj primjeni boskalida. Pored sive plijesni u kombinaciji sa sumporom vrlo djelotvorno suzbija pepelnicu grožđa.
Pritom je važno poštivati rokove tretiranja (prosječni razmaci 8-14 dana), mijenjati skupine fungicida prilagođenu razvoju vinove loze tijekom sezone i kvalitetno aplicirati škropivo na sve zelene organe vinove loze.
Prosječan izgled grožđa vinske sorte moslavac bijeli (šipon) na nezaštićenom trsju od uzročnika pepelnice (Erysiphe) u prvoj polovici srpnja (fotografija 1), početkom kolovoza (fotografija 2) i krajem mjeseca rujna (fotografija 3) (foto: M.Šubić)
