Domaći proizvođači voća koji imaju što za pokazati

Voćarstvo u svijetu razvija se krupnim koracima. Kako domaći proizvođači voća idu ukorak sa svjetskim trendovima i novim tehnologijama u voćarskoj proizvodnji?

Agronomski fakultet u Zagrebu bio je domaćin i organizator znanstvenog skupa “V Balkan Symposium on Fruit Growing“ pod pokroviteljstvom Međunarodnog društva za hortikulturnu znanost (International Society for Horticultural Science – ISHS) održanog u Zagrebu, hotel Dubrovnik od 18. do 21. 06. 2023. U sklopu navedenoga simpozija, 21. 06. 2023. godine održana je tehnologijska tura čiji je cilj bio obilazak poslovnih subjekata i referentnih nasada različitih voćnih vrsta na širem području Zagreba, radi upoznavanja s njihovom tehnologijom uzgoja te demonstracijom novih dostignuća.

Program tehnologijske ture je uključivao posjetu sljedećim proizvođačima:

1. Pantera promet d.o.o. – Lješnjaci ZG (Šašinovec)
2. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu – Centar za voćarstvo i povrćarstvo, pokušalište Donja Zelina
3. EKO-BERI d.o.o. – Velika Ludina
4. JAGODAR-HB d.o.o. – Petrovina Turopoljska

Proizvodnja dorada i plasman lješnjaka

Prva lokacija tehnologijske ture bio je Šašinovec i posjet tvrtci Pantera promet d.o.o.. Ona se bavi proizvodnjom, otkupom, skladištenjem, doradom i plasmanom lješnjaka na tržište. Proizvodnju su započeli 2005. godine na površini od 10 ha, a sortiment nasada čine ´Rimski´, ´Istarski Duguljasti´ i ´Istarski Okrugli´. Razmak u nasadu je 4 m (unutar reda) x 5 m (između redova), a uzgojni oblik je grmolika vaza. Prosječni prirod (osušenog lješnjaka u lupini) po 1 ha se kreće od 2 do 2,5 t.

Osim nasada tvrtka posjeduje i raznu dodatnu opremu vezanu za berbu i manipulaciju lješnjacima nakon berbe, uključujući stroj za berbu plodova, sušaru, kalibrator, stroj za uklanjanje lupine itd. Proizvođač je berbu do sad provodio u jednom prohodu, no napominje da će je ubuduće provoditi u dva prohoda. Sve kako bi se smanjila mogućnost kontaminacije gljivama. Nakon berbe plodovi se suše do 6% vlage te ih se čuva na temperaturi od oko 9°C.

Proizvođač napominje da ako se pravilno provedu svi procesi nakon berbe, lješnjaci se mogu čuvati čak do 2 godine.

Lupina se uklanja neposredno prije plasiranja na tržište jer predstavlja zaštitu od oksidacije. Prije uklanjanja lupine potrebno ih je kalibrirati, kako bi stroj što točnije uklonio lupinu, odnosno kako bi što manje oštetio jezgru što potiče oksidaciju.

 480 sorata u pokušalištu

Druga lokacija tehnologijske ture bilo je pokušalište Centra za voćarstvo i povrćarstvo, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Donja Zelina. Pokušalište se počelo uređivati 2004. godine, a ukupne je površine 17 ha, dok je pod nasadima trenutno 11 ha. Kroz cijeli nasad proveden je sustav drenaže koji završava u akumulaciji iz koje se navodnjava cijelo pokušalište. U nasadu su zastupljene brojne voćne kulture koje se tradicionalno uzgajaju u kontinentalnom dijelu Hrvatske (jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja, marelica, orah, lijeska, ribiz, aronija, malina, kupina, josta, američka borovnica, ogrozd, nashi kruške itd.), a sveukupno je prisutno 480 sorata raznih voćnih vrsta. Svrha ovog pokušališta je da ono bude poligon za brojna istraživanja, a neki od važnijih projekata su:

1. Projekt Alpe Adria – uzgoj trešanja na različitim slabo bujnim podlogama, sorte ´Kordia´ i ´Regina´
2. Appleresist – genetska otpornost jabuke na toplinski i sušni stres uz formiranje preporučenog sortimenta za proizvodna području kontinentalne Hrvatske“
3. Uzgoj jagodastog voća (borovnica, malina i ribiz) u zaštićenom prostoru komparirajući uzgoj na otvorenom
4. Nacionalna banka gena

Svrha projekta nacionalne kolekcije primki kontinentalnih voćnih vrsta (nacionalna banka gena) je pružiti doprinos očuvanju tradicionalnih sorti voćnih vrsta kao prirodne baštine Republike Hrvatske iznimno važne za očuvanje bioraznolikosti i održivosti poljoprivrede.

HAPIH na pokušalištu u Donjoj Zelini u sklopu nacionalne kolekcije primki kontinentalnih voćnih vrsta (nacionalna banka gena) provodi aktivnosti iz programa gdje se može izdvojiti održavanje osnovnog kolekcijskog nasada u kojem se nalazi 11 kontinentalnih voćnih vrsta. U nasadu su zasađene primke tradicionalnih sorata čije su plemke prikupljene na području kontinentalne Hrvatske.

Na temelju provedenih istraživanja u Hrvatsku bazu podataka o biljnim genetskim izvorima (CPGRD) upisane su 274 primke, od toga 130 primki jabuka, 74 primke krušaka, 32 primke šljiva, 13 primki trešanja, 3 primke višanja, 2 primke breskve, 3 primke marelice, 9 primki lijeske, 5 primki oraha, 2 primke ogrozda i 1 primka ribiza. U kolekcijskom nasadu važan je i uzgoj referentnih sorata koje služe za usporedbu, a provedbom morfoloških opisa i molekularne identifikacije utvrđuje se radi li se o nekoj od postojećih sorata.

Jedan od projekata koji su u provedbi, a s obzirom na problem klimatskih promjena jako aktualan, je i projekt „Genetska otpornost jabuke na toplinski i sušni stres uz formiranje preporučenog sortimenta za proizvodna području kontinentalne Hrvatske“. U navedenom projektu cilj je istražiti sorte kod kojih postoji mehanizam prilagodbe na sušu i toplinski stres, te identificirati odgovornu superiornu germplazmu te navedeno iskoristiti u daljnjem oplemenjivanju jabuka.

Jedan od najmodernijih nasada borovnice

Treća lokacija bio je nasad borovnice u Velikoj Ludini u sklopu tvrtke – EKO-BERI d.o.o.. To je jedan od najmodernijih nasada za uzgoj borovnice, podignut 2019./20. godine na površini od 10 ha, a neke od sorata koje se uzgajaju su ´Duke´, ´Liberty´, ´Aurora´ i ´Draper´. Borovnice se uzgajaju u vrećama, a zaštićene su mrežom protiv tuče te mrežom protiv insekata.

S obzirom na veliku potražnju na domaćem tržištu, većina proizvoda se proda u Hrvatskoj, a manji dio se izvozi u Njemačku. Također tvrtka ima i nasad maline. Razmak između redova je 2,2 m, a u redu su zasađene 3 maline na 1 m. S obzirom da je tlo dosta teško, a kako bi se izbjegao problem prekomjernog zadržavanja vode u tlu, maline su sađene na uzdignutim gredicama. Gredice su strojno napravljene.

Hidroponski uzgoj jagoda

U sklopu posljednje lokacije razgledani su nasadi tvrtke JAGODAR-HB d.o.o. koja je specijalizirana za hidroponski uzgoj jagoda (kokosova vlakna) u visokim tunelima. Sorte zastupljene u uzgoju su ´Albion´ i ˈMuranoˈ. Prednost ovakvog uzgoja je berba s visine (lakši položaj za berača) te nema onečišćenja jagoda od tla što smanjuje mogućnost infekcije. U ovakvom načinu uzgoja prvi plodovi počinju se brati već početkom travnja i beru se sve do kraja listopada.

Imaju i prvi u Hrvatskoj pokusni nasad malina sa posebno razvijenim sadnicama tzv. „long cane“ iz Nizozemske. Sadnice se uzgajaju u posudi u supstratu volumena 8 litara, svaka sadnica ima jedan izbojak koji je 1,8-2m visine te daje prirod iste godine (očekivani oko 2-3 kg po sadnici). Iste sadnice nakon završetka jedne vegetacijske sezone trebaju se ukloniti. Naime prirod po sadnici treba biti toliki da navedeni način uzgoja bude isplativ.