Ako posadimo osjetljive voćne vrste/sorte u suvremenom uzgoju (gusti sklop, podloge slabije bujnosti), uz opremu radi smanjenja šteta od prirodnih nepogoda (npr. mreža protiv tuče i sunčanih opeklina, sustav “orošavanja” protiv mraza i suše), možemo očekivati značajne ekonomske štete bez usmjerenih i pravodobnih mjera zaštite.
Uredba o obnovi prirode
Nakon što su trgovački lanci počeli provoditi vlastite zahtjeve po pitanju rezidua pesticida u međunarodnim i internim standardima (IPB, MRL, ARfD) (npr. GlobalGAP), metode zaštite bilja dopuštene u ekološkoj poljoprivredi od 2016. g. sve češće provodimo u konvencionalnoj voćarskoj proizvodnji. Novom Uredbom o obnovi prirode voće proizvedeno na ekološki način postaje imperativ svim hrvatskim tržnim proizvođačima.
Ekološka poljoprivreda nastoji proizvesti namirnice biljnog i životinjskog podrijetla visoke hranidbene vrijednosti oslanjajući se na zaštitu i očuvanje okoliša. Pritom pod poseban nadzor i ograničenja (zabranu) stavljamo primjenu tvari koje potječu iz industrije kao što su mineralna (tvornička) gnojiva, kemijska sredstva za zaštitu bilja, teški metali te ostale potencijalno toksične tvari, biostimulatori i lijekovi.
Tablica 4. Neke biološke i biotehničke mjere za suzbijanje štetnika u ekološkom uzgoju voća obuhvaćaju uporabu:Prirodnih neprijatelja štetnika poljoprivrednog bilja (predatori, parazitoidi). Feromona (feromonskih klopki), kada se ne primjenjuju izravno na biljke. Repelenata (nekemijskih sintetskih odbojnih pripravaka). Klopki za kukce, te obojene i/ili ljepljive ploče, vrpce i posude. Mehaničkih sredstva: ograda za puževe, svjetlećih noćnih lovki, mreža i klopki. Sterilnih mužjaka, ako drugi zahvati nisu uspješni, uz dopuštenje kontrolnog tijela.
Ekološka zaštita voćaka obuhvaća zahtijevane, zabranjene i preporučene mjere koje proizvođači provode na svojim imanjima, a pritom je dopuštena uporaba određenih sredstva za zaštitu bilja kada su iskorištene sve druge mjere za aktiviranje vlastitih obrambenih reakcija biljaka.
Tablica 5. Vrste i skupine sredstva za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji voća:Tvari biljnog i životinjskog podrijetla (npr. pčelinji vosak, želatina, biljni piretrini i dr.). Mikroorganizmi koji se koriste za suzbijanje štetnika i bolesti (B.t.k., Bacillus sp. i dr.) Tvari koje proizvode mikroorganizmi (npr. spinosad) Tvari koje se koriste u klopkama i/ili diepenzorima (feromoni, piretroidi u klopkama) Pripravci koji se rasipaju po površini između biljaka (npr. željezni (III) ortofosfat) Druge tvari iz tradicionalne uporabe (npr. spojevi bakra, sumpor, parafinsko ulje) Ostale tvari (npr. laminarin, kalijev hidrogen karbonat, kaolin, kalcijev hidroksid).
U svrhu smanjenja primjene tvari kemijskog podrijetla (sredstva za zaštitu bilja, mineralna gnojiva) Ministarstvo poljoprivrede u okviru Programa ruralnog razvoja, Mjere 10 (Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) u razdoblju 2018.-2022. g. novčano je podupiralo operacije navedene u Tablici 6.
Tablica 6. Operacije unutar Mjere 10 Programa ruralnog razvoja kojima je Ministarstvo poljoprivrede od 2018. do 2022. godine poticalo smanjenu primjenu nekih kemijskih tvari:Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (239,00 €/ha). Korištenje konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima (359,73 €/ha). Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima (563,23 €/ha). Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (373,33 €/ha).
Pročitajte još iz priloga broja:
Utjecaj klimatskih promjena na zaštitu voćaka
Najvažnije skupine uzročnika bolesti u manjim i mješovitim voćnjacima
Koja sredstva primijeniti protiv bolesti u voćnjacima?
Kritična razdoblja provedbe mjera zaštite u manjim mješovitim voćnjacima
Kako smanjiti potrošnju kemijskih insekticida i fungicida pri uzgoju jabuke?
