Hoćemo li ostati bez oraha?

Mnoga stabla oraha zadnjih 10-ak godina gotovo ostaju bez plodova i lišća, a glavni su razlozi uzročnici bolesti lišća i plodova (Gnomonia, Xanthomonas) i “crvljivost” plodova zbog pojave orahove muhe (Rhagoletis completa). Visoka pojedinačna stabla uzgajana uz okućnice/vikendice gotovo je nemoguće zaštititi od uzročnika bolesti, ali na donjim granama je moguće provoditi mjere zaštite od orahove muhe metodama “masovni ulov” i/ili “privuci i ubij”! Kako se provode ove metode zaštite i koji su rezultati?

Kukci zapažaju boje, a štetne vrste koje se hrane biljem najčešće privlači zelena boja biljaka.

Kako boje djeluju na kukce?

Ipak, neke vrste kukaca privlači bijela boja (slična laticama cvijeta), pa se bijele ljepljive ploče koriste za praćenje štetnih osica u voćarstvu (Hoplocampa) (npr. šljivine osice, kruškina osica, jabučna osica). Smatra se da plava boja privlači tripse (Thrips, Frankliniella) i dlakave ružičare (Tropinota), a crvena boja privlači potkornjake (Scolytus). Štetnike uljane repice (Ceutorhynchus, Brassicogethes), lisne uši (Aphidina), voćne (octene) mušice (Drosophilidae), muhe lisnih minera (Agromyzidae), moljce minere (Microlepidoptera), “bijele mušice” ili štitaste moljce (Aleyrodina), povrtne muhe (Anthomyidae), cvrčke (Cicadina) imnoštvo drugih kukaca najviše privlači žuta boja. Nasuprot tome, neke boje odbijaju kukce, pa se smatra da plava boja smanjuje aktivnost kućne muhe, a bijela boja odbija lisne uši.

Privlačnost pojedinih boja koristi se uporabom vizualnih mamaca ili obojenih ljepljivih ploča (vrpca, traka). Stoga se u biljnom zdravstvu sve više koriste raznobojne ploče premazane nesušivim ljepilom (ili su dodatno tretirane insekticidom). Te se ploče vješaju u nasadu ili usjevu. One privlače štetnike koji ostaju zalijepljeni (ili ih dodani insekticid ubija).

Obojene ljepljive ploče se uglavnom koriste za praćenje pojave štetnika radi prognoziranja napada, određivanje potrebe i optimalnog roka suzbijanja.

U višegodišnjim nasadima (voćnjacima i vinogradima) žuta boja privlači voćne muhe (Trypetidae) i cvrčke (Cicadina), pa se u kontinentalnim regijama najviše koriste za ulov trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi), orahove muhe (Rhagoletis completa) i američkog cvrčka (Scaphoideus titanus). Osim za praćenja populacija kod nekih se štetnih vrsta postavljanjem većeg broja takvih ploča po stablu ili jediničnu površinu može naknadno jako smanjiti zaraza plodova njihovim ličinkama (“masovni ulov”).

 Praćenje orahove muhe

Za praćenje štetnih organizama, npr. orahove muhe, vješa se manji broj žutih ljepljivih ploča na stabla ili određenu površinu (1 ploču na veće stablo ili 2 ploče/ha), dok se za njihov masovni ulov postavlja značajno veći broj ploča (vješati barem 2-10 ploča ili 20-24 ploče na površinu 100 m²). Žute ljepljive ploče se tijekom sezone postavljaju u određeno vrijeme, ovisno o biljnoj vrsti i štetnom organizmu kojeg lovimo. Ljepljive ploče su neselektivne, odnosno na njih se love brojni kukci, a ne samo štetna vrsta čiju brojnost želimo pratiti ili smanjiti.

VAŽNO: U vrijeme cvatnje voćne vrste ili vinove loze žute ljepljive ploče ne smiju biti u nasadima, jer se na njih mogu masovnije uloviti oprašivači (pčele medarice, solitarne pčele).

 Orahova muha razvija samo jednu generaciju godišnje, pa žute ploče vješamo neposredno prije nego očekujemo njihovu prvu pojavu (vidi Tablicu 1.)

Tablica 1. Dinamika ulova odraslih oblika orahove muhe (Rhagoletis completa) u središnjem dijelu Međimurja (Šenkovec) tijekom deset godina (2012.-2021.)

„Crvljivost“ oraha

Orahova muha je uzročnik “crvljivosti” vanjske (zelene) ovojnice plodova oraha, a zadnjeg se desetljeća širi diljem naše zemlje, pa na nezaštićenim stablima čini značajne ekonomske štete. Odrasli oblici se javljaju u drugom dijelu ljeta, pa žute ljepljive ploče na stabla oraha treba vješati tijekom mjeseca srpnja (u najsjevernijim hrvatskim područjima smo najraniji ulov orahove muhe zabilježili 9. srpnja). Kod oraha žute ljepljive ploče treba redovito mijenjati svakih 10-ak dana, a svakako ih treba ostavljati na stablima sve do sredine rujna (završetak leta orahove muhe najkasnije smo zabilježili 23. rujna).

Štete od orahove muhe moguće je umanjiti vješanjem većeg broj ploča po stablu može smanjiti “crvljivosti” plodova oraha (metoda “masovni ulov” – prikladno za visoka pojedinačna stabla oraha – žute ploče vješati u donjoj trećini visine stabla). Višegodišnja iskustva primjene žutih ploča radi praćenja brojnosti odraslih oblika orahove muhe pokazuju da u Međimurju očekujemo najveću brojnost tijekom mjeseca kolovoza (vidi Tablicu 1. i Histogram 1.)

Histogram 1. Brojnost odraslih oblika orahove muhe na žutim ljepljivim pločama i atraktantom u Međimurju tijekom 2022. godine na dva lokaliteta: u ravničarskom dijelu (Šenkovec) gdje je zabilježeno proljetno smrzavanje pa nije bilo plodova na praćenom stablu (plavi stupci), te u bregovitom dijelu (Vučetinec) gdje nisu zabilježene štete od niskih proljetnih temperatura i rodnost plodova na praćenom stablu oraha bila očekivana (crveni stupci)

Zbog klimatskih promjena i sve učestalije pojave proljetnih hladnih zračnih strujanja s niskim temperaturama od 2016. godine su sve veće štete od smrzavanja u voćarstvu, a isto bilježimo i na stablima oraha. U Histogramu 1. je prikazana dinamika pojave i brojnost odraslih oblika orahove muhe tijekom ljeta 2022. godine na lokalitetu sa štetama od proljetnog smrzavanja (Šenkovec, stabla oraha bez plodova), te na mjestu gdje je rodnost stabala oraha bila očekivana (Vučetinec). Navedeni podatci pokazuju da plodovi oraha privlače najveću pažnju isključivo “tehnološkog štetnika” – orahove muhe.

Praktična iskustva usmjerenog suzbijanja orahove muhe metodom “privuci i ubij“

Puno bolji učinak, uz manji utrošak škropiva i smanjenje ukupne doze ili količine insekticida (naročito na stablima veće visine i volumena), postiže se kada registriranim i djelotvornim insekticidima za suzbijanje orahove muhe dodajemo biljni proteinski mamac(npr. Buminal). Proteinski mamac nema propisane karence i razvrstan je izvan skupine opasnih tvari. Ako se dodaje insekticidima može se škropivom tretirati samo donji dio krošnje. U kontroli voćnih muha (Trypetidae) poznata je tehnologija prskanja pojedinog dijela nasada (30-40 %), na sunčanoj strani smjesom atraktanta i insekticida  (biljni proteinski mamac + insekticid).

Na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (aplikacije započeti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče). Na pojedinačnim i velikim stablima oraha dovoljno je tretirati donje grana s južne strane uz utrošak samo 2 lit. škropiva po stablu. Broj naknadnih prskanja se ponavlja svakih 10-15-tak dana, počevši od kraja srpnja do početka ili sredine rujna. Tretiranje je moguće obaviti u večernjim satima, a zbog potencijalne opasnosti insekticida na pčele medarice, u nasadima oraha u vrijeme provođenje kemijske mjere zaštite ne smije biti cvatućeg podrasta.

Tablica 2. Iskustva zaštite stabla oraha od orahove muhe metodom “privuci i ubij” dobivena u Međimurju proteklih nekoliko sezona (prikladno za velika stabla uz okućnice – prska se svakih 10 do 14 dana od kraja mjeseca srpnja do početka rujna samo nekoliko donjih grana s južne strane)

VAŽNO*spinosad registriran za suzbijanje jabukova savijača na orahu, ali djelotvoran i na orahovu muhu! Pripravcima na osnovi spinosada (Laser) ili azadiraktina (NeemAzal) potrebno je dodati atraktant (Buminal)(0,6 %) i prskati samo donje grane oraha s južne strane, počevši od sredine ili kraja mjeseca srpnja do početka ili sredine rujna! **azadiraktin na orahu registriran za suzbijanje lisnih uši u ekološkom uzgoju, ali djelotvoran i na muhe!

Slike 1 i 2: Mnoga nezaštićena stabla oraha već sredinom kolovoza ostaju bez lišća (zaraza uzročnicima pjegavosti i paleži lišća – Gnomonia, Xanthomonas), a “mumificirani” ostaci plodova oštećenih od orahove muhe (Rhagoletis completa) otpadaju ili ostaju na granama. Stabla koja ostaju ranije bez lišća osjetljivija su na bolesti drva (“rak”) i prijevremeno propadaju. Jesensko bijeljenje voćaka vapnom i određene mjere zaštite tijekom vegetacije bit će neophodne za opstojnost ove voćne vrste.  Snimio M.Šubić.