Japanska jabuka (kaki) kod nas se uzgaja, doduše pojedinačno u vrtovima, posebice u Istri i Dalmaciji, a na tržište dolazi uglavnom ono iz uvoza. Japanska jabuka (Diospyros kaki L.) podrijetlom je iz Azije i u prirodi raste u Japanu, Kini, Burmi i na obroncima Himalaje, sve do 2500 m nadmorske visine.

Iz svojega prirodnog staništa kaki se proširio u druge zemlje, pa je tako u Europu donesen u 15. stoljeću u zemlje oko Sredozemlja. Danas se japanska jabuka uzgaja u tropskim i suptropskim područjima po cijelom svijetu, pa je tako nalazimo u Sjevernoj i Južnoj Americi, srednjoj Americi, Australiji i južnoj Europi (Sredozemlje), gdje se i plantažno uzgaja.

Japanska jabuka (kaki) – karakteristike

Japanska jabuka je dugoživuće, 4 do 18 m visoko listopadno drvo, kratkog debla i otvorene ili poluotvorene razgranate krošnje. Listovi su sjajni, kožasti, tamnozelene boje, ovalna oblika, a ujesen postanu crvenonarančasti. Biljka je odvojenih spolova i cvate u svibnju i lipnju. Ženski cvjetovi su jednostavni svijetložuti i dolaze pojedinačno po granama, za razliku od muških koji su zelenkasti i dolaze u skupinama do 5 cvjetova u pazušcima listova. Nakon oplodnje razvijaju se plodovi u početku zeleni, a kad sazriju izgledaju poput rajčice, teški i do 200 grama. Oko hvatišta peteljke ostatak je čaške kao 4 suha listića.

Izgled ploda kakija

Plodovi mogu biti okrugli, ovalni, često konični, prekriveni čvrstom sjajnom kožicom koja kod zrelih plodova može biti žuta, narančasta ili crvena. Ispod kožice nalazi se mesnata sočna, želatinozna pulpa žutonarančaste do smeđe boje. Plodovi mogu biti bez sjemenki ili sadrže 4 – 8 plosnatih, ovalnih tamnosmeđih sjemenaka. U nezrelih plodova meso je blago gorko, ali sazrijevanjem postaje sočno, slatko, ugodna okusa na marelicu i krušku. Kako bi poprimili svoju punu aromu, plodovi moraju biti potpuno zreli pa se obično beru kasnije ujesen, nakon prvih mrazova. Danas se uzgaja nekoliko desetaka kultivara kakija, a odlikuju se različitim oblikom, veličinom i bojom te okusom plodova.

Zašto jesti kaki

Kaki je niskokalorično voće, u 100 g ima 20 Kj. U 100 g zrelih plodova sadrži 80 posto vode, 580 mg proteina, vrlo malo masti (19 mg), ali čak 18,5 g ugljikohidrata, a što je za probavu posebice važno i 3,6 g vlaknatih tvari. Obilje minerala i vitamina posebice pridonosi vrijednosti kakija. Tako zreli plodovi sadrže vrlo mnogo kalija, kalcija, magnezija i fosfora, a u manjoj količini dolaze i važni mikroelementi kao što su cink, bakar, magnezij i selen. Od vitamina sadrži najviše vitamina C, a nešto manje vitamina iz B skupine te vitamina A i E.

Kaki sadrži i velik broj aminokiselina, od kojih u večoj količini dolaze triptofan, leucin, lizin, alanin, asparaginska kiselina i dr. Nezreli plodovi obično su gorki zbog veće količine tanina, koja se smanjuje kako plodovi sazrijevaju. Jedna od novijih sorti “Sharon”, uzgojena u Izraelu, ne sadrži tanin pa se može jesti prije nego potpuno sazrije.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako popraviti miris i okus rakije?
Sljedeći članakIshrana i gnojidba voćaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.