Danas se uzgaja u svijetu više od 2000 sorti trešanja. Trešnje se uzgajaju najviše za potrošnju u svježem stanju, ali i za brojne prerađevine (kompoti, slatko, džemovi, marmelade, punjeni bomboni i sl.). Jedan manji dio se uzgaja za proizvodnju likera ili rakija.
Većina današnjih kultiviranih sorti trešanja potječe od slatke trešnje, koja se naziva i divlja trešnja (Prunus avium) ili od višnje (Prunus cerasus). Trešnja potječe s prostora između Crnog mora i Kaspijskog jezera u Maloj Aziji, a pretpostavlja se da su je u Europu prije razvoja ljudske civilizacije donijele ptice. Njezin uzgoj su najvjerojatnije započeli Grci, a nastavili Rimljani, jer se smatrala neophodnim dijelom legionarske prehrane.
Zbog izrazito vrijednih hranjivih sastojaka, dijetoprofilaktičkih i dijetoterapijskih vrijednosti koristi se kao oplemenjivač raznih voćnih prerađevina. Svoju tamno crvenu boju trešnje duguju antocijanima, antioksidantima snažnih protuupalnih svojstava. Peteljka trešnje obiluje taninima, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerima i mineralima.
Trešnja dozrijeva kroz šest tjedana što garantira pokrivenost od nekih mjesec i pol, no različite klime koje nalazimo u nas omogućuju njenu prisutnost i duže. Prve dozrijevaju trešnje u mediteranskoj, zatim u umjerenoj, a na kraju u povišenoj planinskoj klimi.
Posebno značenje ima uzgoj trešanja u toplim južnim područjima odnosno u mediteranskom području gdje dozrijevaju oko mjesec dana ranije nego u kontinentalnom području, pa se postižu dobre prodajne cijene i visok rentabilitet.
Koje su poželjna svojstva trešnje?
Današnji intenzivni uzgoj traži od trešnje više različitih svojstava: samooplodnost, umjeren do slabo bujni rast, rani ulazak u produktivnu dob, kvalitetan plod, otpornost na bolesti, prilagodljivost ekološkim uvjetima i sl.
Kod sortimenta trešanja bitno je da se zasađene sorte podudaraju u vremenu cvatnje kako bi oplodnja bila uspješna. Kako je većina sorti trešanja samoneoplodna, oprašivači moraju biti ujednačeno raspoređeni u voćnjaku i ne smije ih biti manje od 15%. Pri izboru sorti trešnje se razvrstavaju prema masi ploda (rane sorte minimalno 8 grama i kasnije sorte minimalno 10 grama), čvrstoći mesa ploda tj. potrošači su skloni trešnjama s čvrstim mesom (tzv. hrustavke), prema vremenu dozrijevanja (vrlo rane, rane, srednje rane, srednje, srednje kasne, kasne sorte i vrlo kasne sorte) sa svrhom što duže prisutnosti na tržištu.
Bitno svojstvo trešanja je i otpornost na raspucavanje ploda (u slučaju kišnog razdoblja pred zriobu), a prema okusu ploda određuje se odnos kiselina i šećera (poželjan je harmoničan slatko-kiselkast okus).
Boja ploda trešnje može biti od žute do izrazito tamno crvene, skoro crne boje, prema obliku ploda mogu biti okrugle, srcolike i dr. i poželjna je samooplodnost sorte.
Podjela sorti trešanja
Sorte trešanja prema vremenu dozrijevanja, odnosno tjednima dozrijevanja, razvrstavamo u:
- Vrlo rane sorte (I tjedan dozrijevanja odnosno 2.tjedan, početak treće dekade 5. mjeseca),
- Rane sorte (II tjedan dozrijevanja),
- Srednje rane sorte (III tjedan dozrijevanja),
- Srednje kasne sorte (IV tjedan dozrijevanja),
- Kasne sorte (V tjedan dozrijevanja),
- Vrlo kasne sorte (VI tjedan dozrijevanja).
Referentna sorta prema vremenu dozrijevanja kod trešnji uzima se Burlatova koja dozrijeva između 20 i 25. svibnja, dakle drugi tjedan.
Narana
Narana je u pravom smislu riječi rana trešnja i otvara sezonu trešanja, tjedan do dva prije poznate sorte Burlat. Krupnog je ploda, crne boje, dobre i redovite rodnosti, čvrstog mesa, otporna na raspucavanje ploda i finog skladnog slatkog okusa, aromatičan. Nastala je križanjem Knauffs Schwarze x Souvenir des Charmes.
Rast je snažan i bujan, dobro formira nove izboje, prikladna je za sustav uzgoja vretenasti grm. Cvate rano, a dobri oprašivači s podudarnošću vremena cvatnje su: Rita, Souvenir des Charmes, Earlise, Rivedel, Bellise, Bedel, Christiana, Vanda, Lapins, Sweetheart Sumtare, Samba, Sumste. Zbog rane cvatnje treba birati dobre položaje da ne dođe do izmrzavanja uslijed kasnih proljetnih mrazova.
Early Lory
Novija je francuska sorta. Srednje bujnog rasta. Dozrijeva oko 20. svibnja, dobro rodi. Plod srednje krupan (8 – 10 g), tamnocrven, crvenog i srednje čvrstog mesa, srednje kakvoće, koštica srednje velika. Oprašuje se sortama Garnet, Lapins, Ruby, SweetHeart.
Burlat
Starija je francuska sorta. Dozrijeva oko 25. svibnja i po njoj se uspoređuje vrijeme dozrijevanja ostalih sorti. Plod je srednje veličine (8 – 9 g), srcoliko-spljoštenog oblika, tamnocrvene kožice. Meso je ploda crveno, srednje tvrde strukture i ugodnog okusa. Stablo je srednje bujnosti, velike i redovite rodnosti. Plodovi su osjetljivi na pucanje uslijed kiše. Samoneoplodna je. Postoji talijanski klon Burlat C1, manje bujnosti i veće rodnosti. Oprašuje se sortama Giorgia, Van, Ferrovia, Hedelfinger, Germersdorfer, Stella. Sorta Early Burlat dozrijeva 5-7 dana prije osnovne sorte.
Vigred
Slovenska je novija selekcija. Vrijeme dozrijevanja je 5 do 8 dana nakon sorte Burlat. Plod je krupan, srcolikog oblika, žive do tamnocrvene boje. Meso je čvrsto i dobro se odvaja od koštice, ima srednje dugu peteljku i dobar okus. Opće osobine sorte su srednje do kasno dozrijevanje, osrednja rodnost, a u nekim pedoklimatima je jako dobre rodnosti, plodovi su srednje osjetljivi na raspucavanje. Osjetljiva na mraz.
Isabella
Novija je talijanska sorta. Srednje bujnog rasta, rano ulazi u fazu rodnosti, a rađa redovito i obilno. Dozrijeva rano, 6 dana poslije u odnosu na Burlat. Plodovi su krupni 8-10 g. srcolikog oblika, sjajne tamno crvene kožice, svijetlocrvenog i srednje čvrstog mesa, dobre kakvoće. Osrednje bujnosti. Samooplodna je. Srednje osjetljiva na pucanje. Za dobru krupnoću plodova potrebna je intenzivnija rezidba. Osjetljiva je na moniliju.
Celeste
Novija je kanadska sorta, nastala križanjem sorata Van i New Star. Bujnog je rasta, na jačim podlogama kasnije rodi. Dozrijeva oko 8 dana iza Burlat. Plodovi teže oko 10 grama, s prilično debelom peteljkom, tamno crvene kožice, čvrstog mesa i ugodno slatkog okusa. Plod je krupan, srcolik i lagano spljošten. Samooplodna je. Stablo je jače bujnosti, brzo dolazi u rod, dobro i redovito rodi. Plodovi su jako osjetljivi na pucanje i moniliju.
Giorgia
Novija je talijanska sorta.Vrijeme sazrijevanja je 8 do 10 dana nakon Burlatove. Oprašivači su: Van, Starking Hardy Giant, Early Lory, Lapins i Sweet Heart. Plod je srednje krupan, srcolikog oblika, tamno crvene boje. Kožica je srednje čvrsta, a meso polučvrsto do čvrsto i dobrog okusa. Jako dobro podnosi prijevoz. Meso ploda je narančaste boje i nešto tamnije uz košticu. Plodovi su u manjoj mjeri osjetljivi na pucanje uslijed kiše. Opće osobine sorte su redovita i jako dobra rodnost. Da bi se postigla dobra krupnoća plodova potrebno je provoditi intenzivnu rezidbu u nasadu. Stablo je srednje bujnog rasta, široke krošnje, vrlo rodno.
New Star
Stablo je srednje bujnosti, dobre i redovite rodnosti. Rano ulazi u rodnost. Dozrijeva 13-15 dana iza sorte Burlat. Plod je srednje krupnoće, 9-10 g. srcoliko-spljoštenog oblika, sjajne, tamno crvene do crveno-crne boje. Meso ploda je hrskavo, vrlo slatko, sočno, aromatičnog okusa. Dobro podnosi prijevoz i prikladan je za čuvanje. Kiše u vrijeme dozrijevanja uzrokuju pucanje plodova. Samooplodna je.
Stella
Kanadska sorta srednje bujnog rasta. Dobro se oprašuje. Cvjeta srednje kasno, samooplodna je, dosta rodna sorta. Plod je velik, 8-9 g, srcoliko ovalan, lijepe tamnocrvene boje. Meso je sočno, hrskavo, finoga skladnog slatko kiselkastog okusa i aromatično. Koštica je srednje debela i lako se odvaja od mesa. Dozrijeva 15 dana poslije Burlat, u drugoj dekadi lipnja. Osjetljiva na pucanje i moniliju. Prva je selekcionirana samooplodna trešnja.
