U prošlom broju Gospodarskog lista (1.lipnja 2021.) objavljen je članak o sortama trešnje koje dospijevaju najranije. Sorte trešnje prema vremenu dozrijevanja, odnosno tjednima dozrijevanja, razvrstavamo u vrlo rane sorte (I tjedan dozrijevanja odnosno 2.tjedan, početak treće dekade 5. mjeseca), rane sorte (II tjedan dozrijevanja), srednje rane sorte (III tjedan dozrijevanja), srednje kasne sorte (IV tjedan dozrijevanja), kasne sorte (V tjedan dozrijevanja) i vrlo kasne sorte (VI tjedan dozrijevanja). U ovom članku predstavit ćemo sorte trešnje koje dozrijevaju srednje kasno, kasno i vrlo kasno.
Starking Hardy Giant
Američka je sorta trešnje srednje bujna do bujnog rasta. Rano prorodi, a vrlo obilno rađa. Dozrijeva u četvrtom tjednu trešanja. Plod je velik, prosječne mase 7,1 g, srcoliko plosnata oblika. Kožica ima tamnocrvenu boju. Meso je svjetlocrveno, čvrsto, umjereno sočno, slatka i ugodna okusa. Sok je malo obojen. Plodovi su skloni pucanju u vrijeme dozrijevanja. Sorta je inače otporna na niske zimske temperature i proljetni mraz.
Van
Novija kanadska sorta trešnje. Srednje bujnog do bujnog rasta, rano ulazi u fazu rodnosti, a rađa obilno i redovito. Dozrijeva 18 dana nakon sorte Burlat. Plodovi su krupni do vrlo krupni, tamnocrvene kožice, crvenkasto narančastog i srednje čvrstog mesa, odlične kakvoće. Dobro podnosi prijevoz. Oprašivači su Burlat, Lapins, Hedelfinger, Bing, Lambert.
Canada Giant
Vrijeme dozrijevanja je 17 dana nakon sorte Burlat. Oprašivači su Burlat, Van, Ferrovia, Sweet heart, Summit. Plod je srcolikog oblika, krupan i živo crvene boje sa bliještećim odsjajem. Meso je srednje čvrsto, boja mesa je svijetlo crvena, a kod koštice tamnije crvene boje. Jako je dobrog okusa. Koštica je mala. Opće osobine sorte su kasniji ulazak u rodnost, koja je ponekad neredovita. Prednosti sorte su krupni plodovi, autofertilna-samooplodna je, duže razdoblje berbe, dobar okus. Slabosti sorte su da plodovi postaju relativno mekani dok postignu konačnu tamnocrvenu boju
Sunburst
Starija je kanadska sorta trešnje. Drvo raste prilično uspravno, a krošnja se kasnije raširi. Cvate srednje kasno i obilno. Samooplodna je sorta i dobar oprašivač drugim sortama, koje cvjetaju istovremeno. Dozrijeva 20 dana nakon sorte Burlat. Plod je dosta debeo, jednakomjerno žarkocrven. Meso je crveno, slatko kiselkastog okusa, srednje čvrsto. Plod je dosta otporan na pucanje.
Sylvia
Nastala križanjem Van x Sam u istraživačkoj stanici Summerland u Kanadi 1988 godine. Stranooplodna je sorta. Bujna je i uspravna rasta. Plod je prosječne težine 7-9 g, tamnocrvene boje, vrlo čvrst, srednje slatkog okusa. Dozrijeva u četvrtom tjednu trešanja. Plodovi su skloni pucanju u vrijeme dozrijevanja. Dobar je oprašivač za Reginu.
Vanda
Češka sorta trešnje iz istraživačkog centra Holovousy nastala križanjem Van x Kordia. Srednje je bujna sorta. Rano ulazi u rod, a rodi obilno i redovito. Dozrijeva u četvrtom-petom tjednu trešanja. Plod je dosta velik, prosječne težine 7 g. Srednje je otporna na raspucavanje plodova.
Kordia (Attika)
Češka sorta iz istraživačkog centra Holovousy, poznata u SAD pod nazivom Attika. Popularna je sorta u Europi. Stranooplodna. Rano prorodi i rodi obilno. Dozrijeva nešto ranije od sorte Lapins (peti- šesti tjedan), 24 dana nakon Burlatove. Cvate kasno, no unatoč tome osjetljiva je na kasne proljetne mrazeve. Plod je srcolika oblika, krupan ( 8,5 do 9 g), meso je čvrsto, jakog, slatkog okusa, vrlo aromatičnog i izvrsnog okusa. Odlično podnosi transport i prilično je otporna na pucanje plodova. Prednosti sorte su vrhunska unutrašnja kakvoća ploda, atraktivan izgled, uz duže razdoblje berbe. Slabosti sorte su osjetljivost na mraz i osjetljivost na izmjeničnu rodnost.
Hedelfingenska
Vrlo proširena njemačka sorta. Razvija bujna stabla sa širokim piramidalnim krošnjama. Rodi redovito i obilno. Cvate srednje rano. Stranooplodna je, a dobri su joj oprašivači sorte: Napoleonova, Bing, Stella, Bigarreau Burlat, Sue, Van, Kordia, Germersdorfer, Giorgia i Droganova žuta. Dozrijeva u šestom tjednu trešanja. Plod je vrlo velik, prosječne mase 7,5 g, srcolika oblika s kožicom tamnocrvene boje. Meso je hrskavo, sočno, slatkokisela okusa i vrlo ugodne arome. Plodovi su cijenjeni za preradu i potrošnju u svježem stanju. Općenito možemo reći da je ovo trešnja optimalne kvalitete plodova. Osim toga, dobre je otpornosti na pucanje plodova i dobro podnosi transport. Zbog svojih gospodarskih osobina preporučuje se za uzgoj u komercijalnim voćnjacima i kućnim vrtovima.
Germersdorfska
Plod je srednje krupan do krupan, tamno crvene boje. Meso i kožica su čvrsti i dobrog okusa. Kasno dolazi u rodnost. Rodnost nije velika. Oprašivači su Van, Burlat, Giorgia, Hedelfinger i Vipavka.
Lapins
Nastala je križanjem Van x Stella 1965 godine. Sorta je samooplodna. Ime je dobila po istraživaču Lapinsu koji ju je selektirao u istraživačkoj stanici Summerland u Kanadi. Uvedena je u proizvodnju 1983 godine. Drvo je bujno, ima uspravan rast i neki misle da je pogodna za uzgoj na žici (kao ograda); vrlo je rane cvatnje i visoke rodnosti. Plod je velik, okrugli do srcolik, a neki su spljošteni sa trbušne strane. Plod odlično podnosi raspucavanje. Kožica je purpurno crvena do tamno crvena. Meso je osrednje čvrsto, slatko, sočno i lagano kiselo. Vrijeme dozrijevanja je u šestom tjednu, 24 dana nakon Burlat.
Karina
Njemačka sorta iz istraživačkog centra Jork. Nastala križanjem Schneiders Späte Knorpelkirsche (Šnajderova kasna) x Rube. Dozrijeva otprilike kad i Lapins (šesti tjedan) i kao i kod sorte Lapins drvo je bujno i uspravna rasta. Plod je srednje velik, bubrežastog oblika, tamnocrvene do crne boje. Čini se da posjeduje rijetku kombinaciju dobre čvrstoće ploda i otpornosti na pucanje. Blago je slatkog, vrlo atraktivnog okusa.
Regina
Njemačka sorta iz istraživačkog centra Jork. Dozrijeva nešto kasnije od sorte Lapins. Cvate kasno. Stranooplodna. Dozrijeva u šestom tjednu. Vrlo kasna sorta, dozrijeva krajem lipnja, 30 dana nakon sorte Burlat. Rodi redovito i obilno. Plod je vrlo velik i čvrst, 8 do 9 g, okruglasto srcolikog oblika, odlične arome, izrazite tamnocrvene boje. Meso ploda je tvrdo, umjereno sočno i slatko. Otporna na raspucavanje u vrijeme zriobe. Poteškoća je pronaći dobrog oprašivača za nju jer cvate vrlo kasno. Oprašuje se sortama Sylvia i Karina. Prednosti sorte su dobra rodnost, otpornost na raspucavanje, duže razdoblje berbe i kasnija cvatnja.
Sweetheart
Novija kanadska sorta. Bujna, samooplodna, srednje kasne cvatnje, redovite i dobre rodnosti. Dozrijeva 34 dana kasnije od Burlata C1. Plodovi su krupni, intenzivno sjajno crveni, svijetlocrvenog i vrlo čvrstog mesa, dobre kakvoće. Sorta je interesantna zbog kasnog dozrijevanja. Za postizanje dovoljne krupnoće plodova potrebno je provoditi intenzivniju rezidbu.
Lambert
Američka sorta, dosta kasno dozrijeva, 35 dana nakon sorte Burlat. Drvo je slabog rasta pa je pogodna za gustu sadnju. Cvjeta kasno. Stranooplodna je sorta. Plod je krupan do vrlo krupan, ljubičastocrven, gotovo tamne boje, sočnog hruskavog mesa i odličnog okusa.
