MONGOLSKE TREŠNJE
Program oplemenjivanja mongolske trešnje trajao je dugo, križanjem mongolskih i patagonijskih trešanja, a ključ su bili ujednačeni klimatski uvjeti. Budući da u tim područjima biljke rastu većinom u grmovima, nisu stabla kako je uobičajeno. Radi se o patuljastom grmu koji obilato rodi. Plodovi mongolske trešnje imaju tamno crveno meso i tamno crveni sok. Ove mongolske trešnje su vrlo obećavajuće u konzumaciji kao svježe voće, kao i u industriji /preradi. Uzgoj u obliku patuljastog grma ima brojne prednosti.
Prednosti uzgoja patuljastog grma
• otpornost na zimu i otpornost na sušu
• maksimalan rast samo do 4 m iako mikro i makro klima može u povoljnijem okruženju bolje utjecati na rast, dok orezivanjem grm može ostati u željenoj visini. Time omogućuje mehaničku berbu, ali i lakšu ručnu berbu
• danas se trešnja ne uzgaja na svojem korijenu, već sorte moraju biti cijepljena na druge podloge. Stoga su današnje trešnje sklone brojnim teškoćama u uzgoju, npr. događa se ozbiljan problem ako se oguli mjesto cijepljenja – pa rast nastavi podloga umjesto sorte koja je posađena. Mongolske trešnje i dalje rastu, kao ista biljka, jer izbojci idu iz vlastitog korijena.
Nema značajnijih štetnika i bolesti, pa se najčešće uzgaja organski ili drastično smanjenom upotrebom kemikalija. Plod je tamno crvene boje i posebno su naglašena zdravstvena svojstva tamnog voća gdje se povezuje crvena boja s visokom razinom antioksidanta. “Brix” ili slatkoća kod mongolske trešnje je iznimno visoka. Kod klasične trešnje obično je u rasponu od 11 do 16, dok kod mongolske trešnje doseže i više od 20 Brix-a.
Berba i čuvanje
Dozrijeva od kraja srpnja do kraja kolovoza, kada uglavnom obične trešnje nema na tržištu. Plod mongolske trešnjevmože u fiziološkoj zrelosti ostati duže na stablu. Što plodovima dopušta da dobiju tamniju boju i slađi okus. Veličina plodova mongolske trešnje kreće se od 2-4 cm s bojom koja varira od svijetlo crvene do crne. Kod berbe je poželjna berba s peteljkama, tako se može čuvati duže. Mongolske trešnje mogu biti pohranjene neoprane, labavo prekrivene plastičnom folijom od 3 do 7 dana. Mekši plodovi/zreliji imaju kraće razdoblje skladištenja. Važno je napomenuti nutritivna svojstva trešnje. To su vrlo niska razina zasićenih masnoća, kolesterola i natrija. Dobar je izvor dijetalnih vlakana, bakara i mangana, te vitamina A i vitamina C. Plodovi mongolske trešnje sadrže veliku količinu moćnog antioksidanta, antocijanina. On može pomoći ublažiti upale, te smanjiti tegobe kod artritisa i gihta.
MONGOLSKE BOROVNICE
Mongolske borovnice imaju zaobljeni grmoliki oblik i vrlo je varijabilna vrsta, jer može stvoriti grm ili drvce od 30 cm do 6 m visine. Plodovi su okrugli , obično tamno plavi ili ljubičasto-crni. Prosječne težine od 0,5-0,7 g, promjera od 10-15 mm (18 mm). Mongolske borovnice dozrijevaju od sredine do kraja lipnja.
Plodovi mogu ostati na grmu do zime. Plodovi su vrlo sočni, slatki i ukusni. Karakterizira ih visok sadržaj fenola, flavanoida, anticijanina, minerala i vitaminima iz skupine A, B, C i E. Mongolske borovnice su bogatije mineralima i imaju bolja nutritivna svojstva nego daleko poznata američka borovnica. Na primjer 100 g smrznutih mongolskih borovnica ima približno 7 puta više kalcija i željeza od američke borovnice. Ima čak 4 puta više kalija i proteina.
Uzgoj
Zahtjevi za uzgoj mongolske borovnice toleriraju širok raspon pH (pH). / optimalno 6-7,5 pH/, te različite strukture tla, stoga je izdržljiva i trajna, jer se na plantažama očekuje rast i nakon 30 godina. Biljke počinju roditi nakon sadnje nakon 3-4 godine. Punu rodnost navrše nakon 6-8 godina i tada se očekuje prinos od 8-10 t/hektar ili 7,5 kg bobica/ biljka. Biljke su samooplodne, plodovi dozrijevaju u grozdovima 45-60 dana od cvjetanja , odnosno krajem lipnja, početkom srpnja-prije ribiza i borovnica. Bolje uspijevaju u djelomičnom hladu ili punoj sjeni, što omogućuje veću vlažnost tla.
Mongolske borovnice su otporne na mraz – izbojci i cvjetni pupovi tijekom mirovanja mogu izdržati do -50 ° C. Cvjetovi ipak mogu biti oštećeni kasnim proljetnim mrazem. Biljke traže vrlo kratko razdoblje apsolutnog odmora – 400-600 sati i to samo na 0-7°C. Na njima nije zabilježen nikakav napad bolesti ili napad štetnika. Plantažni uzgoj koji koriste kanadski proizvođači i sugerira struka, preporučuje razmak sadnje 1m x 4,5 m, 1m x 4,75 m, 1m x 6,2m, 1.25 x 4,5 m ili 1,25 m x 4,75 m – dakle od 2200 – 1760 kom/ha.
