Rezidba kupine i maline vrlo je jednostavna obzirom na njihovu građu.Malina i kupina su višegodišnje biljke koje nemaju skeletno drvo te se prema tome za svaki rod potpuno obnavljaju rodni izdanci. Podzemni dio kod navedenih vrsta je višegodišnji, dok je nadzemni dio dvogodišnji.

Značajna razlika između rezidba kupine i maline je u tome što podzemni dio maline (korijen) nosi pupove svom svojom dužinom. Kod kupine se svi izdanci formiraju iz jednog mjesta, korjenovog vrata, te nema pojave mladih izdanaka duž korijena.

Kod malina i kupina rodni su jednogodišnji izdanci koji nose mješovite pupove, međutim, kako se oni razvijaju u proljeće jedne vegetacijske godine, a cvjetove donose u proljeće druge vegetacijske godine, nazivamo ih i dvogodišnjim. (Iako postoje sorte koje plod donose na vršnim dijelovima izdanaka koji su se razvili u toj vegetacijskoj godini).

Mješoviti pupovi su smješteni postrance na šibama iz kojih se razvijaju mladice koje u pazušcima listova nose cvjetove. Jednogodišnji izdanci nakon razvoja u prvoj vegetaciji prolaze kroz razdoblje mirovanja u jesen, prezime niske zimske temperature i rađaju sljedeće godine. Poslije plodonošenja ovi izdanci umiru i odstranjuju se. 

Uzgoj maline i kupine u osnovi može ići u dva sustava uzgoja:

sustav grmova s kvadratnim i pravokutnim rasporedom
– sustav žive ograde – vertikalni i V-sustav uz obavezan naslon.

Uzgoj malina i kupina u sustavu grmova, bez obzira na njihov raspored, više je odlika amaterskog voćnjaka. Tako da se u intenzivnoj proizvodnji većinom koriste sustavi žive ograde uz naslon. Odgovor na pitanje kako dobiti reznice malina i kupina pronađite na poveznici /vocarstvo-pitanje-br-123/

Rezidba maline

Nakon sadnje maline, stari dio sadnice (oko 20 cm iznad površine tla) treba ukloniti kada novoformirani izdanci dostignu oko 25- 30 cm dužine. Tijekom vegetacije novi izdanci se razvijaju, te s obzirom na to da su mladi i osjetljivi, potrebno ih je pomoću naslona održavati u uspravnom položaju.

Na kraju prve godine uzgoja, svako sadno mjesto trebalo bi osigurati 2-3 nova izdanka.

U sljedeće proljeće na početku vegetacije obavlja se prorijeda izdanaka. Odstranjuju se svi oštećeni, polomljeni i slabi, te se ostavljaju najbolji. Broj izdanaka koji će se ostaviti ovisi o sorti i kondiciji nasada, a u prosjeku iznosi 5-7 izdanaka po dužnom metru.

Zatim se svaki ostavljeni izdanak prikrati kratkim rezom, tako da iznad gornje žice ostane 2-4 pupa, odnosno da na cijelom izdanku ostane oko 25 pupova.

Tijekom vegetacije stalno rastu novi izdanci te je njih u početku potrebno otklanjati, prije nego što odrvene. Oni se otklanjaju negdje do sredine svibnja. Nakon toga izdanci koji će se razviti poslije polovice svibnja potencijalni su za plodonošenje sljedeće godine te ih više ne uklanjamo nego ih ostavljamo da se razviju. Polana je vrlo plodna sorta maline, a sve uzgoju maline sorte Polana pronađite u članku /polana-novost-u-sortimentu-maline/

Rezidba kupine

Nakon sadnje nasada kupine, bez obzira da li je sađen u jesen ili proljeće, obavlja se samo proljetna rezidba. Sadnice treba pokratiti na 3 razvijena pupa što po prilici odgovara dužini od 20-30 cm iznad površine tla. Prve godine puštamo da se slobodno razvijaju svi izdanci koji su potjerali iz pupova. Isplativost uzgoja kupine na jednom opg-u pročitajte u članku /kupina-izvrstan-izbor-za-uzgoj-na-opg-u/

Prethodni članakRezidba zapuštenih voćaka
Sljedeći članakUzgoj ukrasnih crnogoričnih vrsta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.