width=– 400 ml punomasnog mlijeka, 3.2% m.m.
– 150 ml vrhnja za šlag
– 5 dag bijele čokolade
– 1 vanilin šećer
– 15 dag šećera
– 2 žlice kokosovog brašna
– 1 žlica škrobnog brašna
– 15 dag kvalitetne čiste čokolade s visokim udjelom kakaa
– cimet

U većem loncu, pomiješajte 50 ml vrhnja za šlag s mlijekom, kristal šećerom, vanilin šećerom i nalomljenom bijelom čokoladom. Stavite lonac na srednje jaku vatru i zagrijavajte smjesu, neprestano miješajući, sve dok se bijela čokolada ne otopi, a mlijeko ne spoji s vrhnjem. Maknite lončić s vatre, umiješajte škrobno brašno pa vratite na vatru. Kuhajte sve dok se smjesa ne zgusne u kremastu teksturu. Smjesi dodajte kokosovo brašno (po želji), pa ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi. U međ uvremenu, ostatak vrhnja za šlag izmiksajte u čvrsti snijeg, pa umiješajte u još mlaku smjesu. Dobro izmiksajte da se svi sastojci spoje. U me đuvremenu rastopite čokoladu i ulijte je u silikonske kalupe za sladoled. (Ukoliko nemate odgovarajuće kalupe možete koristiti i čašice za jogurt.) 1/3 kalupa napunite toplom čokoladom a zatim smjesom sladoleda. Napunjene kalupe stavite u zamrzivač i ostavite ih da se ohlade, najbolje preko noći. Sladoled istisnite iz kalupa, pospite cimetom i poslužite.

Prethodni članakČoko – pops
Sljedeći članakŠarenilo okusa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.