Komisija je danas odobrila dvije genetski modificirane kulture kukuruza. Također, produljila je odobrenje uporabe još jedne kulture genetski modificiranog kukuruza za hranu i hranu za životinje.

Odlukama Komisije o odobrenju dopušta se uvoz tog genetski modificiranog kukuruza samo za upotrebu u hrani i hrani za životinje, ali ne i za uzgoj u EU-u. Taj kukuruz prošao je sveobuhvatan i strog postupak procjene. Njime se osigurava visoka razina zaštite zdravlja ljudi i životinja te okoliša. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) izdala je pozitivnu znanstvenu procjenu u kojoj je zaključila da je taj genetski modificirani kukuruz jednako siguran kao i konvencionalni kukuruz.

Odobrenja vrijede 10 godina. Svi proizvodi proizvedeni od tih genetski modificiranih usjeva podlijegat će strogim pravilima EU-a o označivanju i sljedivosti. Komisija ima pravnu obvezu odlučiti o tim odobrenjima nakon što države članice nisu postigle kvalificiranu većinu u korist ili protiv odobrenja u Stalnom odboru i kasnijem žalbenom odboru.

Više informacija o genetski modificiranim organizmima u EU-u dostupno je ovdje.

Prethodni članakHPK sudjelovala na godišnjoj skupštini Copa Cogece u Briselu
Sljedeći članakMonte užitak s nutellom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.