Šinjorina Smokva je tradicionalni proizvod iz Dalmacije (smokvu) pretvorila u proizvod (pekmez). On se traži čak i u Japanu. Sve je počelo 2004. godine. Tad su se bračni par Sandra i Alan odlučili iz Zagreba preseliti i pokrenuli obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u zaleđu Zadra.

Ono što ih izdvaja od konkurencije je što ne koriste sušeno, zamrznuto ili poluprerađeno voće nego isključivo zrelo i svježe ubrano, ciljano uzgojeno za preradu, bez ikakvih dodataka. Zato se u 100 grama Šinjorine Smokve nalazi 150 grama čiste voćke. Ovakav tradicionalni pristup dodavanja vrijednosti je nadograđen. Njihov proizvod ima i ekološki certifikat, a nakon više od 15 godina iskustva shvaćaju da osim kvalitete proizvoda, moraju stalno promovirati svoj proizvod i pratiti trendove. Uz smokvu, proizvode Šinjorinu Dunju, Marušku, Mandarinu i Šljivu na jednak način kao smokvu, bez ijednog dodatka; samo ekološko voće.

Pročitajte još:

Povećanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda

Pčele u ličkom kolu

Marijančanka jaja s više omega-3 masnih kiselina

Najbolje lokalno iz Međimurja

Agroturizam s pričom

Izgled ambalaže poljoprivrednih proizvoda itekako je bitan!

Prethodni članakPovećanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda
Sljedeći članakOPG Furlan – Pčele u ličkom kolu
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.