Vladin paket mjera fiksirao je cijene električne energije do 31. ožujka 2023., a što dalje? Rješenje je u ugradnji solarnih elektrana.

Ulaganje u vlastitu solarnu elektranu bilo je jedno od najboljih mogućih ulaganja današnjice i prije nego što je nastupila energetska kriza. S rastom cijena energenata, to ulaganje postalo je još isplativije, ali i potrebnije. Sve kako bi se kućanstva samostalnom proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora zaštitila od drastičnog povećanja cijene električne energije. To ulaganje vrijedno je i zato što je dugoročno – životni vijek jedne solarne elektrane iznosi oko 25 godina.

Prema podacima Hrvatske elektroprivrede (HEP) do 31. kolovoza ove godine u Hrvatskoj bila je ugrađena 2851 sunčana elektrana kod fizičkih osoba – korisnika mreže. U HEP-u očekuju da će se interes građana dodatno pojačati nakon poreznog rasterećenja za ulaganja u ugradnju fotonaponskih elektrana. Interes za solarnom energijom raste, ali sunčanih elektrana imamo manje nego što bismo ih mogli i trebali imati.

S prosječno 2000 sunčanih sati godišnje u kontinentalnom dijelu i do 2700 sati na obali, Hrvatska ima veliki potencijal. Međutim, stručnjaci upozoravaju na to da Češka, Mađarska, Slovačka i Slovenija imaju po deset puta više sunčanih elektrana od nas. Jedan od razloga je i što brojna hrvatska kućanstva u postupku ugradnje solarnih elektrana redovito nailaze na prepreke.

Dok je jednima problem financiranje, drugi redovito zapinju u administrativnom procesu. Više od 12 mjeseci nakon ugradnje i brojnih urgiranja prema lokalnim ispostavama HEP-a, neka kućanstva i dalje čekaju na priključenje na elektroenergetsku mrežu. Hrvatska treba više koristiti potencijal solarne energije koji joj je na raspolaganju za dugoročnu zaštitu svojih građana od promjena i kriza na tržištu električne energije. Potreban je sustavan, sveobuhvatan i održiv pristup koji uključuje građane i lokalne zajednice kao ravnopravne aktere u energetici. 

Pročitajte ostatak priloga:

Solarni kolektori i njihova upotreba

Što su solarni paneli i kako proizvode struju?

Solarna elektrana – što je to?

Koraci za postavljanje solarne elektrane na obiteljsku kuću

Stižu novi natječaji za kućne solare

70 milijuna kuna potpore za korištenje obnovljivih izvora energije

Solarna energija u poljoprivredi: brojne mogućnosti i koristi, slaba informiranost

Sunčane elektrane osvajaju međimurske farme

Prethodni članakSolarna energija u poljoprivredi: brojne mogućnosti i koristi, slaba informiranost
Sljedeći članakSarma iz Vidovca dugačka kilometar i pol
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.