Sastojci (4 osobe):
– 3 veće, svježe, zrele rajčice
– 1 ljubičasti luk srednje veličine
– 1 svježi krastavac
– 1 zelena paprika
– 16-tak crnih maslina
– 200 g feta sira u komadu
– 1 žlica crvenog vinskog octa
– ¼ šalice ekstra djevičanskog octa
– 1 žličica sušenog origana
– morska sol, svježe mljevena

Priprema:
1. Pripremite povrće: rajčice, papriku i krastavac operite. Rajčice narežite na kriške, papriku na kraće trakice, a krastavac ogulite, pa ga narežite na malo deblje ploškice. Luk prerežite po pola, pa ga narežite na kolutiće. Sve stavite u veću zdjelu.

2. Dodajte ocijeđene crne masline. Preko svega pospite malo origana, te svježe mljevene soli, pa dodajte ocat i maslinovo ulje. Sve dobro promiješajte.

3. Feta sira narežite na 4 tanja „bloka“, te ih pospite ostatkom origana. Položite na salatu, pa sve još malo nakapajte s maslinovim uljem.

Vrijeme pripreme: oko 15-20 minuta

Savjet više:
Tajna dobre grčke salate je u kvalitetnim namirnicama: svježim, sočnim rajčicama, hrskavom krastavcu, kremastom feta siru, mesnatim maslinama i kvalitetnom maslinovom ulju. Obavezno je poslužite s hrskavim kruhom (poželjno pita kruhom).

Grci za salatu ne režu feta sir na kockice, nego ga na salatu stavljaju u obliku tankog pravokutnog bloka, i to povrh povrća.

Pazite da salatu ne presolite tijekom začinjavanja, budući da su feta sir i masline sami po sebi dosta slani.

Pročitajte još recepata za ljetni prilog jela:

Prethodni članakMahune na salatu
Sljedeći članakGrčki pita kruh
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.