Časopis

Postoji čitav niz primjerene literature o držanju i ekonomskom vrednovanju malih preživača. Nažalost to se ne odnosi i na ekološko kozarstvo i ovčarstvo. Za eko-bio govedarstvo, peradarstvo, svinjarstvo, pčelarstvo itd. literature ne manjka, no nažalost literature za eko-bio kozarstvo i ovčarstvo nedostaje. Jasnu uputu i preporuku u liječenju veterina često odbija.

Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).

Udruga vinogradara i voćara Cernik, novogradiški ogranak Udruge Živa Zemlja, Savjetodavna služba, LAG Zapadna Slavonija i OPG Hudolin iz Dragalića, uz potporu Brodsko-posavske županije, Općine Cernik, Hrvatskih šuma, Uprava Nova Gradiška i tvrtke Ravnica, pripremaju razmjenu sjemenja starih sorti povrća i po prvi put veću razmjenu plemki starih sorti voća, ali i plemki šumskih voćkarica pod nazivom „Sačuvajmo stare sorte“.

Dopunska obrada tla započinje zatvaranjem zimske brazde u rano proljeće. Grebenasta površina brazde je vrlo velika i zato se gubi mnogo vlage. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini.

Bonsai, azijska vještina oblikovanja drveća jest hobi koji sve više dobiva pažnju i interes na Zapadu. Nije prekompliciran za samu izradu, no zahtjeva dugogodišnju posvećenost. Biljke se trebaju zalijevati i prihranjivati po potrebi. Druge aktivnosti koje se moraju provoditi su ožičavanje, orezivanje i zakidanje vrhova. Nijedna od ovih zadaća nije teška, ali ipak je potrebno strpljenje i iskustvo kako bi napravili lijep bonsai.

Čitajte u ovom broju:

Koštičave voćke plijene pozornost svojom ljepotom i bogatstvom okusa njihovih raznovrsnih plodova. Svojom sezonom dozrijevanja pokrivaju gotovo cijelo razdoblje vegetacije pa se ne može naći okućnica na kojoj ne raste barem jedna vrsta koštičave voćke. Nažalost, često se može vidjeti da su mnoge koštičave voćke nepravilno njegovane jer voćari amateri nemaju dovoljno informacija, stoga ovaj prilog ima za cilj opisati najvažnije o uzgoju, berbi i čuvanju plodova koštičavih voćaka. U koštićavo voće spadaju: šljiva, breskva, nektarina, marelica, trešnja i višnja. Svaka navedena vrsta ima i svoje specifične zahtjeve glede klimatskih i agroekoloških uvjeta.

Sredinom 2010. godine uveden je kartični sustav za provedbu sustava potrošnje plinskog ulja obojenog plavom bojom (tzv. plavi dizel) sukladno Zakonu o trošarinama. Sadašnji korisnici prava na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi su korisnici izravnih plaćanja. Pravo na potrošnju (tzv. kvota) se obračunava po površini poljoprivrednog zemljišta koje jedan korisnik obrađuje te za stoku za koje je korisnik u prethodnoj godini podnio zahtjev za izravna plaćanja ili kao paušalno pravo po gospodarstvu.

Bob je, kao i ostale vrste (grah, grašak) iz porodice mahunarki bogat bjelančevinama, ali ima i visoki sadržaj fosfora, te vitamina B skupine. Iako je u primorskom dijelu Hrvatske nekada bio značajna mahunarka, danas se uzgaja samo sporadično u kućnim vrtovima za vlastite potrebe ili za prodaju na tržnici na malo. Vrlo rijetko se uzgaja u kontinentalnom području, iako uvjeti tla i klime odgovaraju njegovim potrebama za rast i plodonošenje.

Tijekom prošle godine sezonska oscilacija cijena kupusa nije bila toliko izražena kao prijašnjih godina, iako se mora istaći da je prosječna godišnja cijena kupusa nešto viša nego u 2016. godini. U razdoblju od 2015. godine na tržištu bilježimo nešto više cijene, tako da je i ova godina započela s višim prosječnim cijenama nego što je to bilo do 2015. godine.

Uslijed klimatskih promjena uvjeti za uzgoj niti jedne vegetacijske sezone nisu isti, a u zadnjih nekoliko sezona velike štete od niskih temperatura i mraza zabilježene su u mnogim proizvodnim nasadima. Mnogi poljoprivrednici nisu se opravili od prošlogodišnje štete koja je nastala uslijed djelovanja mraza i niskih temperatura i koja je pojedine proizvođače dovela na sam rub egzistencije.

„Smart Ride“, naziv je novog sustava vožnje koji se nalazi na traktoru gusjeničaru Fendt 943 VARIO MT, a epitet pametne vožnje zaradio je zbog izvrsnog rješenja i izvedbe ovjesa i olakšanog načina vožnje. Opruge i amortizeri na prednjem ovjesu jedva su zamjetni, a unutar haube nalazimo moćan motor, 7- cilindrični AgcoPower s maksimalnih 431 KS. Novost je i mjenjač u kotačima ‘’Bogie - in- Bogie’’ na ovjesu, koji pojačava prianjanje uz tlo i bolju raspodjelu težine.

Suvremeni svijet suočen je s gorućim problemom klimatskih promjena. Klimatski ekstremi, poput čestih suša i poplava, izrazito niske odnosno visoke temperature, nanose velike štete poljoprivredi. Od početka industrijalizacije količina CO2 u atmosferi je 40% viša, a ostali staklenički plinovi značajno zagrijavaju atmosferu. Poljoprivreda ima veliki potencijal kao neposredni izvor obnovljive energije. To se prije svega odnosi na poljoprivrednu biomasu, čije je iskorištavanje jedan je od načina sprječavanja klimatskih promjena.

Neke drvenaste ukrasne vrste (npr. smreka, šimšir, divlji kesten, tuja i dr.) zadnjih godina postaju sve češći predmet biljnog zdravstva, te se njihovo održavanje u budućnosti bez izravnih mjera zaštite vjerojatno više neće provoditi.

Sve promjene u vinu koje negativno utječu na njegova senzorna svojstva, a nastaju zbog propusta u tehnologiji ili loših uvjeta čuvanja, nazivaju se mane vina. Za razliku od bolesti vina koje uzrokuju različiti mikroorganizmi, mane vrlo često proizlaze iz spojeva koji se prirodno nalaze u vinu, ali uslijed različitih reakcija ili promjena koncentracija narušavaju vanjski izgled, miris ili okus vina. Jedna od novijih i aktualnih mana vina koja se sve više javlja u podrumima diljem Hrvatske, u svijetu poznata kao ´pinking´, podrazumijeva promjenu boje bijelih vina od uobičajenih zlatno-žutih nijansi prema vrlo svijetlim ili izrazito ružičastim nijansama.

Čitajte u ovom broju: