Ljekovito bilje

Krajem lipnja počinje branje gospine trave, o čijoj važnosti i cjenjenosti u narodu najbolje govori njeno ime. Danas je najpoznatija kao lijek protiv depresije, pošasti današnjice koja muči sve veći broj ljudi pritisnutim raznim životnim nedaćama. Od svježih pupova i cvjetova pripravlja se ulje gospine trave, jedan od osnovnih pripravaka domaće kućne ljekarne.

Gavez (Symphytum officinale) zeljasta je biljka koja naraste do 80 cm visine. Stabljika je iznutra šuplja i razgranata. Listovi su jajasti, posuti dlačicama. Cvjetovi su ljubičaste do ružičaste boje, razvijaju se na vrhu stabljike i oblikuju viseći cvat. Jako razvijen mesnati korijen, raste horizontalno ili postrance i do 60 cm duboko. Korijen je izvana crne, a iznutra bijele boje. Cvate od svibnja do srpnja.

Svakog proljeća započne se razmjena recepata za izradu biljnih sirupa protiv kašlja, bronhitisa i drugih dišnih tegoba po starim recepturama, kako su to činile i naše bake. Sirupi su jednostavni za pripremu i ne sadrže konzervanse, boje i slične sastojke, a rezultati su izvrsni.

Područje Republike Hrvatske ističe se visokom klimatskom, reljefnom i pedološkom raznolikošću što omogućava uzgoj velikog broja ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. U prilogu su navedene samo neke od vrsta čiji je uzgoj moguć na području kontinentalne, gorske i mediteranske Hrvatske.

Nova studija pokazala je da sok gorke dinje, poznatog povrća u Aziji i Africi, znatno smanjuje rast tumora gušterače, jer ometa metabolizam glukoze u stanicama raka, te ih doslovno izgladnjuje bez šećera, pogonskog goriva bez kojeg ne mogu preživjeti.

Pelin je višegodišnja zeljasta biljna vrsta, ljekovitih i aromatičnih svojstava. Od davnina je baza brojnih alkoholnih pića, čija će čašica u trenu pospješiti probavu i potaknuti apetit. U narodnoj se medicini pelinovo vino ili rakija koriste protiv crijevnih nametnika.

Iako su ljekovita svojstva potočarke poznata od davnina, danas je pomalo zaboravljena. Ova iznimno ljekovita biljka i službeno je proglašena najzdravijim povrćem na planetu, odnosno namirnicom br. 1. u 2014. godini. Znanstvenici s William Paterson Sveučilišta u New Jerseyu, objavili su istraživanje iz kojeg je nastao popis “41 najvrijednijih povrtnih i voćnih vrsta“, poredanih prema količini 17 osnovnih nutrijenata koje sadrže.

Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium) ili u narodu još poznat kao buvač, buhar, buharika, dalmatinska hrisantema ili matrikold, višegodišnja je zeljasta vrsta, koja pripada porodici glavočika (Asteraceae). Endem je istočne jadranske obale, a rasprostranjen je od obale mora do 200 m nadmorske visine.

Stres je postao svakodnevni dio našeg života, a nemir, nervoza, tjeskoba i nesanica samo su neke od uobičajenih reakcija na stres. Za one koji žele svoje tegobe ublažiti ili otkloniti prirodnim sredstvima, pomoć nude matičnjak, valerijana, gospina trava, pasiflora, majčina dušica, hmelj i lavanda.

Borovica, kleka, brinja, smrika, smrič ili fenja samo su neki od brojnih narodnih naziva za omiljenu i cijenjenu biljku stručnog imena Juniperus communis.

Jadran obiluje poznatim i manje poznatim grmovima, od kojih neka imaju i ljekovita svojstva. Vrlo je važno znati u koje vrijeme brati lišće i sakupljati plodove, te na koji način ih skladištiti i čuvati. Neki od značajnijih grmova jadranske obale su lovor, drača i mirta. Koja su to ljekovita svojstva i koji se pripravci koriste, donosimo u nastavku.

Ljudi uzgajaju čuvarkuće još od davnih vremena. Ove su biljke davno prije korištene u magijske svrhe, a i danas se koriste kao ljekovita biljka. U davna vremena, kada su kuće bile prekrivene slamom, ove su biljke uzgajane na krovu kako bi učvrstile slamu, a do današnjih dana je ostao običaj da se lonac sa čuvarkućama drži na krovu. To je stoga jer u narodu postoji vjerovanje da ova biljka štiti od groma. Zbog ovih je razloga i dobila narodno ime - čuvarkuća.

Borač je od davnina poznat kao biljka koja daje hrabrost, okrepljuje i pridonosi dobrom raspoloženju. Danas se uzgaja na velikim površinama zbog sjemena iz kojeg se proizvodi ulje za potrebe farmaceutske i kozmetičke industrije. Svježi listovi i cvjetovi sve češće pronalaze svoje mjesto u salatama, varivima, slasticama i hladnim napitcima.

Korove obično smatramo nepoželjnima jer rastu tamo gdje mi ne želimo i oduzimaju prostor, vodu, svjetlost i minerale biljkama koje uzgajamo. No, većinu korova lako možemo pretvoriti u saveznike za očuvanje ili poboljšanje zdravlja ako ih koristimo za pripremu čajeva ili uz malo mašte od njih napravimo zdravo i ukusno jelo. Toj grupi pripadaju neke od najpoznatijih ljekovitih biljaka kao npr. maslačak, kopriva, gavez, cikorija i pirika, ali i neke pomalo zaboravljene biljke kao npr. loboda, tušt, troskot, mišjakinja, kiselica i štir.

Briga za zdravlje, želja za što prirodnijom prehranom, jednostavna priprema i dostupnost cijele godine neki su od razloga što klice iz dana u dan postaju sve popularnije. Konzumiranjem sjemenki u početnoj fazi klijanja unosimo u organizam veliku količinu vitamina, minerala i enzima važnih za dobro funkcioniranje organizma. Uz malo mašte i želje za eksperimentiranjem klice možemo upotrijebiti u jelima koja svakodnevno pripremamo u svom domu.

Pod pojmom začina podrazumijevamo cijelu biljku, njezine dijelove, korijen, podanak, list, plod, koji dolaze u svježem ili osušenom stanju i koji se upotrebljavaju radi postizanja arome i okusa u kulinarstvu, kod pripreme napitaka, ali i medicini jer imaju blagotvoran učinak na zdravlje organizma. Upotrebljavaju se dijelovi biljaka koji su najpikantniji i imaju najjače izraženu aromu. Specifična aroma i okus dolaze od različitih eteričnih ulja koja su zastupljena u određenoj koncentraciji u pojedinom začinu.