Rubrike

Uljana repica jedna je od najznačajnijih uljarica na svijetu, a u Hrvatskoj se uzgaja na više od 50 tisuća hektara. Na temu kako suzbiti korove u Clearfield uljanoj repici i imati 2 puta veći prinos, razgovarali su tehnički direktor BASF Hrvatske, dipl. ing. agronomije Nikola Ettinger i dipl. ing. agronomije Ante Rogić, koji obavlja funkciju tehničke podrške kupcima.

S osobitim zadovoljstvom Vas možemo obavijestiti o održavanju 4. stručnog seminara za proizvođače povrća u Hrvatskoj, a koji će se od 28.11.2018. do 30.11.2018. održati u Svetom Martinu na Muri.

Danas je javnost sve više zabrinuta za svoje zdravlje i upoznata s činjenicom da je konzumiranje voća i povrća neophodno i može značajno utjecati na očekivani životni vijek i kvalitetu života. Ljudi su odavno razvili razne metode prerade i konzerviranja, da bi produžili sezonu korištenja i mogli konzumirati lokalno proizvedeno voće i povrće i u sezoni kad ga prirodno nema. Za proizvođače je nužno da se pozicioniraju na tržištu na način da svoju robu nude dorađenu i izvan sezone, odnosno onda kad je kupac treba, stoga je nužna investicija u kapacitete prerade i dorade.

Nije mi jasna definicija što se smatra prodajom vlastitih poljoprivrednih proizvoda, pa molim objašnjenje

Začinskim biljem i začinima mijenja se miris, okus i izgled jela. Začini izazivaju tek, pospješuju izlučivanje probavnih sokova i utječu na izmjenu tvari i veću iskoristivost hrane. Koriste se svježi, zeleni i aromatični listovi biljaka, ali i u sušenom obliku. U ljekovito bilje ubrajamo one biljne vrste čiji jedan dio ili više dijelova sadrže biološki aktivnu tvar koja se može iskoristiti u terapijske svrhe ili za kemijsko farmaceutske sinteze.

Biljne vrste roda tuja (Thuja) kod nas su vrlo rasprostranjene i popularne jer im odgovaraju klimatski uvjeti. Najčešće ih se može vidjeti u živicama, osobito zapadnu tuju (T. occidentalis).

Do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, iz pretpristupnih programa za poljoprivredu i razvitak ruralnih područja, tzv. SAPARD i IPARD, ostvareno je oko 750 projekata u vrijednosti oko 185 milijuna eura, a iskorištenost je bila od 48 % (SAPARD) do 60 % (IPARD) od ukupnih sredstava. Mnogo veći fond dostupan je kroz Program ruralnog razvoja (PRR) u proračunskom razdoblju od 2014-2020 i iznosi oko 2,4 milijarde eura.

Pokušao sam ožiliti lipu, smokvu, murvu u kontroliranim uvjetima i kad krene s rastom i izvadim je iz kontroliranih uvjeta ona se osuši. Postoji li literatura koja bi mi bila od pomoći?

Otvoren je natječaj za provedbu tipa operacije 9.1.1 "Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija" za dodjelu potpore za provođenje aktivnosti predviđenih poslovnim planovima priznatih proizvođačkih organizacija u cilju olakšanja izlaska na tržište, a time i povećanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava.

Pelini (Artemisia vrste) su uglavnom otporni, 60 do 150 cm visoki polugrmovi iz porodice glavočika (Compositae). Slatki pelin (Artemisia annua) u narodu je poznat još po sljedećim nazivima: baktunar, bejturan, ćabura, đul, jednogodišnji pelin, slatka Ana.

O tradiciji proizvodnje rakije, ali i mogućnosti zarade, govori još Matija Antun Reljković, davne 1762. u svom djelu „Satir iliti divlji čovik“, gdje ukazuje kako rakija može biti proizvod za tržište: „Rakija je gospodarstva dio, kojeg, kad bi ti pametan bio, morao bi u novac spraviti, pak se hranit, odiću praviti,..“

Na Pagu imam 2 stabla krušaka od kojih je jedno lijepo procvjetalo, dalo plod, ali je sve otpalo. Drugo stablo nije cvjetalo niti prošle godine, listovi su bili kovrčavi od početka listanja. Ne znam kako postupiti i mogu li kalemiti jer su stabla lijepo razvijena i stara oko 7 godina. Šaljem i listove vinove loze jer mi se dvije godine suše čokoti. List se kovrča i ponovno pušta mladice iz debla. Oboljeli čokoti stari su 40 godina. Ja sam ih izvadio i na njihovo mjesto stavio nove plemke, ali obole i one. Kakav mi savjet možete dati?

Poljoprivrednik sam, ali imam nekih zdravstvenih problema i ozljeda. Zanima me na koji način može poljoprivrednik ostvariti pravo na invalidsku mirovinu?

Zanima me na koji se način određuje sjedište obrta, te na koji se način provodi promjena sjedišta obrta, npr. ako se odselim?

Putem “Korisničkih stranica” Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podnijela sam zahtjev za informativni izračun mirovine, te mi u istom nisu jasne stavka 9. svota mirovine i stavka 10. dodatak na mirovinu od 27 %. Je li navedeni dodatak već iskazan u ukupnoj svoti mirovine?

Imam obrt i već dugo godina „krpam kraj s krajem“. Htio bih privremeno prestati s radom, pa me zanima je li to moguće, tj. pod kojim uvjetima obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta?