Uzgoj jabuka – sadnja, sorte, vrste, rezidba i zaštita
Jabuka je tradicijska najvažnija voćarska vrsta u Hrvatskoj i zauzima 22% ukupnih površina pod voćem, te 36% ukupne proizvodnje voća. Današnja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj ni količinom, ni kvalitetom ne zadovoljava domaću potražnju. Stoga se značajan dio domaće potrošnje namiruje iz uvoza, pri čemu se često uvozi jabuka niske kakvoće, koja ruši cijene domaćoj jabuci. Mnogi hrvatski proizvođači postigli su dobru kakvoću, no još uvijek ima onih koji prednost daju količini, a ne kakvoći. Suvremena tehnologija uzgoja omogućuje da se postižu redoviti prirodi od oko 50 t po hektaru uz najmanje 95 % prvoklasnih plodova.
Navodnjavanje vinove loze i masline uzgajanih na osvojenom kršu (2)
Treba li navodnjavati vinograde na osvojenim krškim područjima? Da, ako se radi o pametnom i preciznom navodnjavanju.
Postoji li mogućnost povećanja proizvodnje kupusa u Hrvatskoj?
Kupus je jedna od glavnih povrtnih kultura. Po površinama i proizvodnji u svijetu je na četvrtom mjestu. Prosječni je prinos u svijetu 24,0 t/ha, u Europi 21,9, a najveći prosječni prinos imaju Njemačka 51,6 i Poljska 39,6 t/ha. Oko polovice te proizvodnje prerađuje se kiseljenjem. Što se tiče uzgoja povrća u Hrvatskoj, ako se izuzme krumpir, kupus je na prvom mjestu s oko 9000 ha, a velikim dijelom se uzgaja u Varaždinskom i Ogulinskom kraju gdje klima i okolišni uvjeti odgovaraju proizvodnji.
Kako čuvati i skupiti sjeme paprike za sjetvu?
Uzgajam papriku čije sam presadnice proljetos dobila (ne znam od koga jer uzgajam više sorata). Kako mogu dobiti sjeme da ga koristim iduće godine?
Prilog broja: Krmiva u hranidbi domaćih životinja
Hrana za životinje ili učestalijim nazivom, stočna hrana je pojam koji obuhvaća krmiva, krmne smjese i dopuštene dodatke koji za životinje predstavljaju izvor jedne ili više hranjivih i djelatnih tvari. Krmiva su proizvodi biljnog, životinjskog, odnosno mineralnog porijekla, koji služe za hranidbu životinja, a nisu štetni za njihovo zdravlje, niti za zdravlje ljudi koji upotrebljavaju prehrambene proizvode životinjskog porijekla. Dakle, pored hranjive vrijednosti, krmiva moraju biti besprijekorne mikrobiološke kvalitete i bez štetnih tvari (mikotoksina, teških metala i drugih nepoželjnih tvari.)
Minimalna udaljenost od međe
Susjed je nedavno dogradio stubište i terasu tako da se zajedničkoj međi približio na manje od dva metra. Zanima me postoji li propis koji određuje kolika mora biti udaljenost od međe te je li zakonito dograđivati kuću izvan zadanih gabarita?
Nova isplata iz Mjere 4
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.- 2020. za završeno ulaganje u sklopu podmjere 4.1. "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" (operacija 4.1.2. "Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš"). Korisniku PZ ERGELA- VIŠNJICA iz Virovitičko-podravske županije isplaćeno je 1.209.672
Mogu li nastati problemi oko stjecanja vlasništva?
Roditelji su mi se rastali, a u braku zajedno kupili zemljište i izgradili kuću. Nakon rastave kuća je podijeljena na dva stana i kod javnog bilježnika je sastavljen i potpisan sporazum o podjeli nekretnine. Podjela je napravljena na taj način, jer je tijekom gradnje kuće poništena izdana građevinska dozvola, pa papirologija oko katastra, gruntovnice i vlasništva nije bila riješena. Otac je naknadno sredio papire u katastru i gruntovnici i sada je on upisan kao jedini vlasnik cijele nekretnine (nekretnina nije etažirana). U međuvremenu se otac oženio i sa suprugom stanuje u svom dijelu kuće, odnosno u svom stanu. Zanima me je li sporazum o podjeli koji su sklopili moji roditelji pravno valjani dokument, odnosno hoće li u slučaju smrti moga oca moja majka imati problema oko dokazivanja svog vlasništva. Je li navedeni sporazum dovoljan dokaz temeljem kojeg bi se moja majka mogla upisati kao vlasnik svog dijela nekretnine, pa da se u slučaju očeve smrti jednog dana samo njegov dio dijeli
Nove isplate za 78 malih poljoprivrednika
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nastavlja s isplatama za projekte unutar operacije 6.3.1. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava", a proši tjedan isplaćena je prva rata za 78 projekata s iznosom potpore od 4,4 milijuna kuna. Ukupno je do sada odobreno 907 projekta s iznosom potpore od 103 milijuna kuna.
Reagiranje na izjave slovenskog ministra poljoprivrede Dejana Židana po pitanju korištenja naziva Teran
Nastavno na izjave slovenskog ministra poljoprivrede Dejana Židana koje mogu dovesti u zabludu domaće proizvođače vina Teran i cijelu hrvatsku javnost, u nastavku dajemo sljedeće pojašnjenje:
Ministar Židan izjavio je da očekuje skoro rješavanje pitanja korištenja naziva Teran u njihovu korist.
Milijun kuna iz IPARD-a za ruralni turizam u Istarskoj županiji
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je dvije nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završena ulaganja u sklopu mjere 302 "Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice".
Vrijeme potrebno za stjecanje prava dosjelošću?
Koliko je potrebno godina biti u posjedu nekretnine da bi se dosjelošću steklo pravo vlasništva na zemljištu ako je u zemljišnim knjigama upisano kao vlasništvo Republike Hrvatske?
3,4 milijuna kuna iz Mjere 4 za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.- 2020. za završeno ulaganje u sklopu podmjere 4.1. "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" (operacija 4.1.2. "Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš").
Ocat od meda
Slijedom mnogih upita naših čitatelja donosimo kratak opis kako
prepoznati ili proizvesti ocat od meda.
Prirodne zamjene za šećer
Posljednjih godina zatrpani smo tekstovima o štetnosti šećera koji se često naziva tihim ubojicom 21. stoljeća. Smatra se da prekomjerno konzumiranje šećera uzrokuje karijes, pridonosi pretilosti, povećava rizik od dijabetesa, povećang krvnog tlaka, srčanih oboljenja, karcinoma, oštećenja jetre i brojnih drugih tegoba. Zbog toga se sve više kao zamjena za šećer koriste druga sladila: med, stevija, javorov sirup, agavin sirup, ječmeni slad, yacon sirup, brezin šećer i šećer kokosove palme. Iako su prirodna, nisu sva jednako zdrava za organizam.
Krmno bilje kao činitelj isplativosti proizvodnje
Krmiva su važan dio prehrane preživača, ali i čimbenik isplativog poslovanja farme. U današnje vrijeme kad su koncentrirana krmiva skupa, u vrijeme kad cijene stočne hrane variraju, postaje neophodno imati vlastito proizvedenu stočnu hranu.













