Rubrike

U proizvodnji povrtnih krstašica ili kupusnjača, lišće i glave tijekom ljeta osobito su napadnute od većeg broja štetnih životinjskih organizama, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači, kupusna brašnena lisna uš, kupusne stjenice ili ciganke, duhanov trips i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca, kupusnog moljca, te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica.

Od ovog broja, na stranicama Gospodarskog lista u kolumni Voćarski dnevnik, moći ćete čitati o aktualnostima u voćarstvu. Koje će teme biti zastupljene? Bit će tu praktičnog voćarstva, o rezidbi voća, o zaštiti voća, ali i o prodaji voća, o ekonomici voćarstva, pa i o kulturi konzumacije voća i općenito o kulturi voćarstva.

Srčane bolesti, zbog kojih život prerano skonča 40% svjetskog stanovništva, moguće je spriječiti zdravim načinom života, prilagođenom prehranom, tjelesnom aktivnošću i prestankom pušenja. I brojne ljekovite biljke pomažu zdravijem radu srca. Glog i bijela imela šire krvne žile, valerijana i matičnjak umiruju i opuštaju, srčenica je stari narodni lijek kod ubrzanog rada srca. Velik broj biljaka (poljska preslica, zečji trn) potiče izlučivanje vode iz tijela putem mokraće pa rasterećuje srce i snižava povišeni krvni tlak.

Hrvatska ima četiri autohtone vrste konja: hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, međimurski konj, te lipicanac. Imati četiri pasmine konja u jednoj zemlji pravo je bogatstvo

Europska komisija usvojila je Uredbu o izmjenama o pružanju informacija i mjerama za poticanje poljoprivrednih proizvoda na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama. Ukupni godišnji proračun financiranja mjera za promicanje poljoprivrednih proizvoda i hrane na jedinstvenom tržištu EU i trećih zemalja, dostupan za ove promocije programa iznosi oko 55.000.000 eura.

Na temelju članka 29. stavka 8. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 39/2013), Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o obrascu i načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Uredba je stupila na pravnu snagu i primjenjuje se od 5. lipnja 2013.

Dok je u RH potrošnja puževog mesa zanemariva, u svijetu, a posebno u Europi raste interes, a posebno ga vole Francuzi i Talijani, koji su ujedno i najveći proizvođači mesa puževa. Uzgoj u ovim zemljama ne zadovoljava njihove potrebe, pa puževe uvoze, i to najčešće iz zemalja istočne Europe.

Postupak utvrđivanja sukladnosti traktora za poljoprivredu i šumarsvo provodi se sukladno odredbama „Pravilnika o utvrđivanju sukladnosti traktora za poljoprivredu i šumarstvo“ koji se primjenjuje od 1. srpnja 2013. godine.

Uljana repica je danas po važnosti treći izvor jestivih biljnih ulja u svijetu, iza soje i palme. Stvaranje i uvođenje u proizvodnju novih hibrida uljane repice „00“ kvalitete omogućilo je brzo širenje ove kulture, osobito u Europi gdje je postala najvažnija uljarica. Samo države članice Europske unije proizvode više od 19 milijuna tona uljane repice što je 30,7 % svjetske proizvodnje.

Premda je u našoj zemlji uzgoj kineskog kupusa ograničen na manjim površinama kao delikatesno povrće, struka ga smatra vrlo perspektivnom biljnom vrstom uglavnom zbog kratkog razdoblja vegetacije, daje relativno velike prinose po jedinici površine, a nije previše zahtjevan u pogledu tla i klime.

Zdrava prehrana i ekološki uzgoj povrća u vlastitim vrtovima posljednjih godina sve više dobivaju na važnosti, zbog čega raste broj vrtlara amatera koji uzgajaju povrće na manjim površinama uz kuće i vikendice. Vrtlari amateri u svojim povrtnjacima i cvjetnjacima uglavnom siju kupovno sjeme i sade gotove presadnice koje kupuju na tržnicama ili u velikim trgovačkim lancima. Razočarani lošim nicanjem sjemena i izgledom biljaka koji se razlikuje od očekivanog, često odustaju od proizvodnje određenih kultura. Svatko tko ima povrtnjak može vrlo jednostavno proizvoditi vlastito sjeme slijedeći osnovna načela sjemenske proizvodnje, i imati povrtnjak kao riznicu vlastitih sorata povrća.

Kupažiranje, sljubljivanje ili križanje vina je miješanje dva ili više vina, radi postizanja željenog sastava vina, ili vina boljih organoleptičkih osobina. Prema tome, vina kupažiramo zbog održavanja stalne kakvoće, odnosno marke vina (po čemu je prepoznatljiv određeni podrum), isto tako da bi popravili kakvoću određenog vina, pa se tako kupažiraju vina različitog kemijskog sastava (s obzirom na alkohol, ukupnu kiselost i aromatski profil…), kao i zbog osvježavanja starih vina, ili pak otklanjanja nekih nedostatka vina.

Ulazak Hrvatske u EU donio nam je pregršt novih propisa, objavljenih neposredno prije 1. Srpnja ove godine. Zbog navedenog odlučili smo Vas upoznati s najbitnijim zakonskim novostima, a u sljedećim brojevima donijet ćemo detaljnija objašnjenja tih propisa u zasebnim člancima.

Na karanfilima i gerberima je opisano više od 40 bolesti, od kojih je najviše gljivičnih bolesti ili mikoza od kojih desetak ima ekonomski značaj u intenzivnom uzgoju.

Vrlo brojna skupina štetnih insekata su lisne uši koje napadaju gotovo sve vrste kulturnog bilja, a među njima i brojne ukrasne biljke na otvorenom i u zaštićenom prostoru, na gredicama u vrtu ili proizvodnim nasadima i veliki broj lončanica. Njihove zaraze započinju već rano u proljeće, a traju ovisno o klimatskim prilikama pojedinih godina do početka a ponekad i kraja listopada.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, Hrvatska je ugradila europske fitosanitarne propise u svoje zakone i provedbene propise, a usporedno je počela primjena tih propisa u praksi. U pregovaračkom poglavlju 11. “Poljoprivreda i ruralni razvoj” RH je tijekom 2005.- 2009. godine značajno prilagodila svoje zakonodavno područje biljno zdravstvo, s pravnom stečevinom Europske Unije. Kako bi ubuduće bez sankcija obavljala svoju osnovnu djelatnost, poljoprivredna obiteljska gospodarstva moraju biti upoznata i pridržavati se najvažnijih odredaba dva temeljna propisa: Zakona o biljnom zdravstvu (75/05) i Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/05), koji s brojnim pratećim Pravilnicima reguliraju mnogobrojne poslove uz premještanje bilja i njihovu zaštitu od štetnih organizama.