Rubrike

Postoje brojni razlozi - visokovrijedna proizvodnja, veći povrat uloga od tradicionalnih usjeva, mogućnost dužeg skladištenja, manja opasnost od štetnika i bolesti, može se uzgajati kao međuusjev, potražnja na manjim tržnicama i lokalnom tržištu, uzgoj moguć na manjim površinama i prodaja u manjim količinama.

U integriranoj se proizvodnji nastoji poticati biološka raznolikost, a za razliku od ekološke proizvodnje dopušteno je korištenje pripravaka kemijskog podrijetla, ali samo onih za koje je dokazano da nemaju negativan utjecaj na prirodno prisutne korisne organizme – prirodne neprijatelje štetnih organizama.

Kontinentalna klima sjeverozapadne Hrvatske omogućuje uzgoj rane proljetne korabice na otvorenom. Ta korabica dospijeva za berbu krajem svibnja i u lipnju, prije razdoblja visokih temperatura. Prekrivanje usjeva agrotekstilom može pospješiti berbu za 7 do 14 dana. Za ljetno razdoblje berbe mogu se uzgajati samo kultivari otporni na končavost uz pažljivo natapanje. Uzgoj kasnijih kultivara omogućuje berbu do kraja listopada.

Jela s roštilja predstavljaju tradicionalni oblik pripravljanja hrane, a u ovom prilogu naći ćete od jednostavnih pa sve do složenijih recepata za pripremu predjela, salata, jela od peradi, svinjetine, janjetine, teletine, junetine, kunića, divljači, riba, povrća i deserta.

Trenutno se na razini EU komisije vodi rasprava koja će rezultirati zakonom u kojemu će biti objedinjeno oko 15 trenutno vrijedećih Direktiva. Radi se o tako zvanom krovnom zakonu kontrole čistoće sjemena namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, koji bi po svojoj važnosti, bio iznad nacionalnog zakonodavstva pojedinih država članica EU.

Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima predstavlja prvi pokušaj sustavnijeg reguliranja obavljanja dopunskih djelatnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Održivo stočarstvo obuhvaća sustave proizvodnje koji se temelje na korištenju pašnjaka. Ovakav sustav značajno poboljšava dobrobit životinja, djeluje na očuvanje okoliša, a rezultati su proizvodi (prirast mesa, jaja i mlijeka) koji su ukusniji i nutricionistički vrijedniji. Istraživanja pokazuju da je držanje životinja na pašnjacima vrlo korisno za njihovo zdravlje, a proizvodi od ovako držanih životinja su bolji za zdravlje potrošača jer sadrže manje masti i kalorija, a više vitamina i dobrih masnih kiselina.

Zahvaljujući novim znanstvenim dostignućima u selekciji podloga, suvremenim sortama, te uvođenjem novih tehnologija u uzgoju (posebno prikladnih uzgojnih oblika), trešnja nakon dugotrajne stagnacije i/ili nazadovanja postaje zadnjih desetak godina jedna od najrentabilnijih voćnih vrsta. Tome pogoduje spoznaja da su plodovi trešnje rano i kvalitetno voće koje na tržištu postiže visoke prodajne cijene.

Razvoj održivih sustava stočarske proizvodnje, koji mogu zadovoljiti financijske i ekološke zahtjeve, jedan je od primarnih ciljeva u zemljama razvijenog zapada. Takav se koncept temelji na niskim ulaganjima i smanjenju troškova proizvodnje, kako bi se nadoknadio manjak financijske dobiti i sačuvao okoliš. Glavna odrednica koja usmjerava organizaciju sustava proizvodnje mlijeka k napasivanju je odnos cijene mlijeka i stočne hrane. Proizvodnja mlijeka na pašnjacima bitno snižava troškove proizvodnje, uz mogućnost vrlo visoke proizvodnje mlijeka po hektaru. Proizvodnju temeljenu na oraničnim površinama i hranidbi u štali karakterizira skuplja proizvodnja, ali i mogućnost veće proizvodnje mlijeka po kravi. Pašnjačkok korištenje krme kod mliječnih goveda u nas je još uvijek nedovoljno rašireno.

Brojne biljke sadrže djelatne tvari koje smiruju kašalj, ublažavaju upale sluznice usne šupljine i ždrijela, olakšavaju izlučivanje sluzi iz dišnih organa, pomažu kod bronhitisa itd. Trputac, plućnjak, dobričica, divizma, kadulja, jaglac, podbijel, islanski lišaj i borove iglice najčešće se koriste kod tegoba dišnih organa.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izvršila je novu isplatu za odobrene zahtjeve za potporu u ukupnom iznosu od 476,6 milijuna kuna.

Stolne sorte grožđa se koriste prvenstveno za konzumaciju u svježem stanju, te manjim dijelom za preradu sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i slično. Većina sorata stolnog grožđa ima puno manje šećera od vinskih sorata, te krupnije bobice s više mesa, pa stoga nije namijenjena proizvodnji vina. Takve sorte zahtijevaju i drugačiju tehnologiju uzgoja od vinskih sorata, te puno više ručnog rada koji poskupljuje proizvodnju. Uglavnom se uzgajaju u visokim uzgojnim oblicima, najčešće pergolama ili tendonima, povezanim jakom armaturnom mrežom. Zbog toga je proizvodnja stolnog grožđa strogo specijalizirana djelatnost, s dosta visokim početnim ulaganjima.

Iako pri spomenu na pretpristupni program IPARD, većina uglavnom pomisli na ulaganja isključivo u poljoprivrednu proizvodnju, IPARD program nudi i brojne mogućnosti za ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnom području.

Vinogradarska je proizvodnja jedna od najvažnijih poljoprivrednih djelatnosti na našem području. Suočeni s brojnim čimbenicima koji tu proizvodnju ugrožavaju, proizvođači nastoje odabrati najbolji i najkvalitetniji pristup tehnologiji proizvodnje i zaštiti vinove loze. Kvalitetan rast i razvoj loze, i na kraju kvalitetnu proizvodnju vina, u najvećoj mjeri ugrožavaju bolesti, štetnici i korovi.

Ekološki uzgoj jagode u Hrvatskoj vrlo je malo zastupljen. Dobro iskorištavanje proizvodnih kapaciteta tla te ostvarivanje većih prihoda po gospodarstvu u odnosu na mnoge druge poljoprivredne kulture, što je posebno značajno za brdsko-planinska područja, jagodu čini vrlo korisnom i isplativom voćnom kulturom.

Medvjeđi luk, koji se po mirisu i ljekovitim svojstvima može usporediti s bijelim lukom, u tradicionalnoj se medicini najčešće koristi za snižavanje krvnog tlaka, smanjivanje povišenih masnoća u krvi te preventivno protiv ovapnjenja žila. U zadnje vrijeme postao je i jedna od najpopularnijih samoniklih proljetnih biljaka u kulinarstvu.