Rubrike

U „Narodnim novinama“ broj 20/13 objavljen je Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Radi se o podzakonskom aktu čija je svrha normativno oblikovanje uvjeta za obavljanje dopunskih djelatnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, čime se obavljanje takvih djelatnosti izvlači iz netransparentne „sive zone“, te omogućuje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima obavljanje dopunskih djelatnosti i ostvarivanje prihoda od istih unutar propisanih okvira.

Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika organizira konferenciju mladih poljoprivrednika uz potporu Agencije za mobilnost i programe EU kroz program „Mladi na djelu“.

Novim izmjenama Pravilnika o provedbi mjere 101 IPARD programa proširene su mogućnosti ulaganja poljoprivrednih gospodarstava koja se planiraju natjecati za IPARD potporu. Najvažnije izmjene odnose se na mogućnost ulaganja u kupnju poljoprivredne mehanizacije u svim sektorima unutar mjere 101 te mogućnost ulaganja u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Zadnjih godina u Hrvatskoj se počinje s intenzivnijim uzgojem borovnica i brusnica, pogotovo u području Gorskog kotara i u okolici Zagreba, ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljniji uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne voćne vrste. Kao i na drugim kultiviranim biljkama tako se i na borovnicama javlja veliki broj bolesti, a u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su: palež cvjetova ili siva plijesan, rak stabljike, antraknoza plodova, pjegavost lišća, hrđa, crvenilo lišća, trulež korijena i dr.

Iako se uzgojem povrća u zaštićenim prostorima smanjuju rizici od nepovoljnih klimatskih uvjeta te se omogućuje kontinuirana opskrba tržišta, u Hrvatskoj je dominantna proizvodnja povrća na otvorenom. No, primjenom suvremenih tehnologija u uzgoju plodovitog povrća na otvorenom (cijepljenje, malčiranje, izravno prekrivanje, fertirigacija) moguće je uz smanjena ulaganja, u odnosu na uzgoj u zaštićenom prostoru, produžiti razdoblje uzgoja te ostvariti zadovoljavajući prinos i kvalitetu plodova.

Rosopas, kičica, artičoka, smilje, pelin, maslačak, paprena metvica i povrtnica samo su neke od ljekovitih biljaka koje sadrže tvari koje potiču izlučivanje žuči, smiruju grčeve i smanjuju bolove kod upale žučnog mjehura i žučnih kanala te pomažu izlučivanje manjih žučnih kamenaca iz organizma.

Krajem ožujka u Hrvatskom saboru izglasan je novi, dugoočekivani Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je objavljen u Narodnim novinama 39/13. Bio je to povod za razgovor s ravnateljicom Agencije za poljoprivredno zemljište dr. sc. Smiljanom Goreta Ban.

Klasičnom proizvodnjom rajčice po četvornom metru se može ostvariti 5 do 10 kilograma ploda, dok se proizvodnjom u zaštićenim prostorima može dobiti do 40 kg, u domaćim uvjetima, pa sve do 60 kg koliko se ostvaruje u Nizozemskoj. Naravno, uzgoj u zaštićenom prostoru zahtjeva znatno veće proizvodne troškove, od kojih se posebno ističe trošak grijanja.

Hrvatska 01.07.2013. godine ulazi u EU. Tim datumom mijenjaju se mogućnosti i način povlačenja dostupnih sredstava. U ovu svrhu razvija se nacionalna mreža LAG-ova (tijela namijenjena podršci ruralnih regija). LAG-ovi se financiraju sukladno LEADER pristupu. No, što predstavljaju ti pojmovi?

Novim izmjenama Pravilnika o provedbi mjere 101 IPARD programa proširene su mogućnosti ulaganja poljoprivrednih gospodarstava koja se planiraju natjecati za IPARD potporu. Najvažnije izmjene odnose se na mogućnost ulaganja u kupnju poljoprivredne mehanizacije u svim sektorima unutar mjere 101 te mogućnost ulaganja u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

U Hrvatskoj su strne žitarice po površini druga kultura po važnosti. Najznačajnije vrste strnih žitarica koje se uzgajaju u Hrvatskoj su pšenica i ječam, a manje značajne su zob, raž i pšenoraž (tritikale). Glavna podjela prema vremenu sjetve i dužini vegetacije je na ozime i jare. Ozime imaju veći značaj jer zauzimaju veće površine i daju veće prinose. Siju se u jesen, te prezimljuju u fazi od nicanja do busanja.

pretplatnicima, suradnicima i poslovnim partnerima želi                      

Godinama ljudi su pokušavali križanjem pasmina dobiti bolja svojstva obične domaće kokoši, u svrhu poboljšanja svojstava poput mišićne mase i povećanja nesivosti. To je istovremeno uzrokovalo radikalne promjene vanjštine i ponašanja. Skupina znanstvenika sa švedskog sveučilišta Linköping uspjela je prikazati kako je veličina kokošje krijeste povezana sa sposobnosti nesenja većeg broja jaja.

Nastavljamo s predstavljanjem podloga voćnih vrsta, koje smo započeli u prošlom broju Gospodarskog lista. U ovom članku opisati ćemo podloge za jabuku i krušku.

Od početka rješavanja pitanja sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi prošlo je 2 godine i mnogo je truda uloženo u usuglašavanje, dopisivanje i predlaganje kako bi se riješio problem koji je dugo bio nerješiv u poljoprivredi. Kuponi za zapošljavanje sezonskih radnika olakšali su poslovanje poljoprivrednika, ali ima mogućnosti za daljnje usmjeravanje tokova u području načina zapošljavanja. OPG se često susreće s nejednakom tržišnom utakmicom u odnosu na tvrtke, ponekad i u odnosu na obrte. Tako smo imali primjer da se OPG u sustavu PDV-a nije mogao prijaviti na natječaj za poticajno zapošljavanje.

S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. Berba je pri takvom načinu uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja jer je potreban veći broj sadnica, obavezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomotehnika tijekom čitave vegetacije.