Rubrike

Zdravstvena ispravnost hrane životinjskog podrijetla, uključujući meso, mlijeko, jaja i dr. značajno ovisi o hranidbi životinja, odnosno potencijalnom ulasku štetnih tvari hranom za životinje u prehrambeni lanac. Zato se programi proizvodnje zdravstveno ispravne hrane na razini farme usmjeravaju na sigurnost hrane proizvodnih životinja, a ne samo na procesnu higijenu.

Zimsko doba je razdoblje mirovanja, i vegetacije i vinogradara. Vinova loza je zaustavila kolanje sokova i aktivno uzimanje hranjiva, a samo minimalnim unutrašnjim procesima daje na znanje da živi i čeka svoj trenutak da ponovno prolista, procvate i rodi.

U svakoj od naših podregija važna je procjena prikladnosti ekoloških uvjeta za uzgoj pojedinih vrsta odnosno sorti voćaka. Jadransko područje je reljefno, klimatski, edafski i vegetacijski vrlo specifično, a obuhvaća obalni pojas s otocima te unutrašnjost do kuda dolinama rijeka prodire utjecaj mediteranske klime. Tako bi se čitavo jadransko područje moglo podijeliti na nekoliko značajnih podregija. To su: Hrvatsko primorje (Istra i Kvarner s otocima), sjeverna, srednja i južna Dalmacija, te Dalmatinska zagora (unutrašnjost Dalmacije).

U broju 21. Gospodarskog lista objavili smo objašnjenje Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji (Narodne novine br. 121/10; 132/10 i 78/11), a u ovom tekstu ćemo pokušati pojednostavljeno prikazati Prilog I, koji je sastavni dio tog pravilnika – novog propisa bitnog za proizvođače grožđa i vina, a u kojem se definiraju podaci koje proizvođač mora dati prilikom upisa u Vinogradarski registar.

Štete od zečeva i voluharica u voćnjaku se javljaju tijekom kasne jeseni pa sve do ranog proljeća. U tom razdoblju ovim je štetočinama dostupno malo hrane, a površina tla s vegetativnim pokrovom obično je smrznuta ili je pokrivena snijegom. Stoga su kao hrana zečevima i voluharicama dostupne samo drvenaste kulture, najčešće voćke, a osobito su ugroženi nasadi u blizini šuma.

Tijekom sezone jarenja 2010./2011. godine s terena su dolazile informacije o sve većem broju umjetno izazvanih porođaja, koji su u 90% završavali neuspjesima i velikim gubicima. Ove godine opet neodgovorni preporučuju tzv. umjetno izazvana jarenja. Zbunjeni uzgajivači traže vjerodostojne informacije.

Nakon završena alkoholnog vrenja vino je gotovo uvijek mutno. Mutnoću uzrokuju različite čestice i tvari, od kojih su neke veće (dijelovi kožice, mesa, sjemenke), a neke sitne, oku nevidljive (bjelančevine, fenoli, soli vinske kiseline itd.).

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15. studenoga donijela Odluku o naknadi štete oštećenim poljoprivrednim proizvođačima za štete od elementarnih nepogoda nastale do 1. studenoga 2011. godine na poljoprivrednim kulturama i dugogodišnjim nasadima, kao i o naknadi štete pro izvođačima povrća zbog tržišnog poremećaja uzrokovanog pojavom bakterije Escherichia coli.

Obični crveni pauk, koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus urticae) je općepoznata fitofagna vrsta pri intenzivnoj prozvodnji cvijeća i osjetljivih povrtnih vrsta. U uvjetima globalnog klimatskog zatopljenja raste učestalost pojave te vrste i ekonomska štetnost. To je nametnik kojeg također godinama susrećemo u voćarstvu i vinogradarstvu.

Pitomi kesten naraste u visinu do 30 m i u širinu do 15 m. Postoje stabla pitomog kestena promjera do 3 m, a produkcija ploda može iznositi i do 3,5 t/ha. S obzirom na uporabu ploda ubraja se u šumsko voće gdje još spadaju divlja trešnja, divlja kruška, divlja jabuka, brekinja, oskoruša, mukinja i dr.

U jednom izvješću istraživača otoka Jave, Sumatre i Bornea, s kraja 19. stoljeća, navodi se da je sumatra prastara pasmina kokoši, koja u svojoj postojbini vjerojatno postoji stoljećima, a domorodačko stanovništvo je drži kao poludivlju kokoš.

U svijetu postoji velik broj sorata vinove loze koje se odlikuju dobrim proizvodnim obilježjima. Međutim, ni jedna od sorata vinove loze nije otporna na gljivične bolesti, posebice plamenjaču i pepelnicu koje iziskuju intenzivnu primjenu zaštitnih sredstava. To je jedan od glavnih problema moderne vinogradarske proizvodnje, prvenstveno u financijskom, ali i u ekološkom smislu. Naime, zabrinjavajući je podatak da se na vinogradarske površine u Europi koje zauzimaju samo 8% ukupnih poljoprivrednih površina utroši blizu 50% svih pesticida.

Obavljanje poljoprivredne djelatnosti interesantno je posjednicima poljoprivrednih površina i samoj državi. Posjednici poljoprivrednih površina imaju mogućnost ostvariti državne poticaje za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, dok država poticanjem iste osigurava prehranu stanovništva, te neizravno utječe na smanjenje nezaposlenosti i druge gospodarske djelatnosti (prehrambena i kemijska industrija, trgovina, turizam itd.). Poljoprivredna djelatnost može se obavljati u okviru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, kao obrt, zadruga, ustanova, trgovačko društvo ili druga pravna osoba. U ovom članku pišemo o obavljanju poljoprivredne djelatnosti u okviru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obvezama nositelja i članova (od prijava do plaćanja zakonskih obveza), kao i o načinu ostvarivanja državnih poticaja, te obliku, vrstama, načinu i uvjetima ostvarivanja državnih poticaja.

U Narodnim novinama broj 116/2011 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere 101 i mjere 103 unutar IPARD programa. Spomenutim se Pravilnikom pobliže pojašnjavaju kriteriji koje u pogledu zbrinjavanja gnojiva korisnik mora ispuniti kako bi zadovoljio EU standarde, dok su ostale izmjene uglavnom tehničke prirode.

Način prijave bolesti životinja reguliran je novim Pravilnikom, a stupio je na snagu u svibnju ove godine. Osim postupka prijave bolesti životinja Europskoj komisiji i drugim državama članicama EU, što je u nadležnosti Uprave za veterinarstvo, posebno je propisan postupak prijave i odjave zaraznih bolesti životinja na području naše zemlje. U skladu s time posjednik mora pri pojavi znakova bolesti i uginuća odmah i bez odgađanja izvijestiti doktora veterinarske medicine u veterinarskoj organizaciji.

Ovaj put ćemo se osvrnuti na još jedan novi propis bitan za proizvođače grožđa i vina. Pravilnik o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji (Narodne novine, br. 121/10, 132/10 i 78/11) donesen je na temelju dvaju zakona: Zakona o vinu (Narodne novine, br. 96/03 i 55/11) i Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine, br. 149/09). Dio ovog Pravilnika već je stupio na snagu, a dio će stupiti na snagu ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.