Peradarstvo

Stablo jabuke je diljem većeg dijela svijeta najraširenija voćka, a njezini plodovi imaju dugu povijest uporabe u svojstvu narodnog lijeka. Otpale zrele jabuke u seoskim dvorištima i voćnjacima oduvijek su bile prvorazredna voćna hrana za domaće životinje (perad...

Početkom 2001. godine Michael von Lüttwitz posvetio je članak dalmatinskoj kokoši u cijenjenom njemačkom časopisu o peradarstvu. U članku navodi kako je ova pasmina unatoč brojnim kvalitetama pred izumiranjem te ističe važnost očuvanja starih...

Zbog dugačkog i elegantnog vrata te gracioznog i dostojanstvenog držanja na kopnu i na vodi, labudolika guska spada u ljepše članove obitelji gusaka. Smatra se da potječe od istočnoazijske divlje labudolike guske (Anser cygnoides)...

U cilju promicanje uzgoja i držanja kokoši hrvatice, zajedničkom inicijativom Službe za gospodarstvo i razvoj Grada Slatine, slatinske Savjetodavne službe i 12 zainteresiranih poljoprivrednika, u Slatini je u lipnju 2010. godine osnovana Udruga koka hrvatica Virovitičko-podravske županije. Plan...

Inkubiranje prepeličjih jaja kao i jaja bilo koje vrste peradi ovisi o uvjetima u kojima provodimo inkubiranje. Za uspješno inkubiranje važno je kontrolirati temperaturu, vlagu, ventilaciju i okretanje jaja. Loši rezultati se najčešće događaju...

U redakciju Gospodarskog lista došlo je više upita naših pretplatnika o uzgoju i držanju kokoši hrvatice, stoga donosimo članak o ovoj izvornoj hrvatskoj pasmini.

U Hrvatskoj je peradarska proizvodnja uglavnom organizirana u velikim proizvodnim jedinicama, a tek manji dio proizvodnje se odvija u sklopu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, iako postoji duga tradicija peradarske proizvodnje u našoj zemlji u kojoj su registrirane dvije izvorne pasmine, kokoš hrvatica i zagorski puran.

Tradicijska hranidba mlade peradi nezamisliva je bez koprive i stolisnika. U starim knjigama o ljekovitom bilju stolisnik se spominje kao drevni lijek koji se koristi u obliku čajeva ili svježega soka za jačanje probavnog trakta i poticanje teka, za zaustavljanje unutarnjih i vanjskih krvarenja (hemostatična i antiseptična svojstva), protiv malarije, crijevnih parazita, bolesti žuči, jetre i bubrega, te drugih tegoba. Usto stolisnik spada u najzdravija stočna krmiva.

U Hrvatskoj su za sada priznate dvije izvorne pasmine peradi – zagorski puran i kokoš hrvatica, dok se radi na priznavanju još nekoliko pasmina – dravska guska, posavska kukmasta kokoš i križevačka kukmica.

Neki autori smatraju da podrijetlo ove patuljaste pasmine seže na početak 17. stoljeća u doba tajlandskog kralja Sri Rame. Ali stvaranje moderne verzije pasmine, čak i ako postoji veza sa Sri Ramom, novijeg je datuma.

Peradarstvo se kao privredna grana temelji na proizvodnim pokazateljima peradi, a cilj svakog uzgajivača peradi je da ti pokazatelji budu što bolji, kako bi imao veću ekonomsku korist. U proizvodnji mesa peradi i konzumnih kokošjih jaja, troškovi hranidbe kod nekih vrsta i kategorija dosežu i 70% ukupnih troškova proizvodnje, te je stoga izuzetno značajno poznavati anatomsku građu probavnog sustava peradi i procese probave i resorpcije hranjivih tvari, te njihovu povezanost s proizvodnošću.

Nedavni pozitivni nalazi influence ptica, s potvrđenim sojem H5N8, na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, (Križnica, Cerna, Sop Bukevski i dr.) ponovno je izazvao pozornost, ne samo poljoprivrednih proizvođača, već i cjelokupne javnosti i to s pravom.

Ime je dobila po gradiću Houdan, koji se nalazi 40 km zapadno od Pariza. Poseban cilj uzgoja houdana bila je impresivna veličina kokoši kvadratnog oblika. Stoga je uslijedilo križanje s brahmom, ali tek nakon križanja s engleskom pasminom dorking dobivene su teže životinje. Od dorkinga su naslijedile kompaktni oblik, dobru mesnatost i peti prst na nozi. Houdan je jedina pasmina domaće peradi s krijestom u obliku hrastova lista ili leptira s otvorenim krilima.

Konzumna jaja se danas proizvode na mnogo načina glede veličine i oblika farme, tipa nesilja i načina njihove hranidbe. U intenzivnoj proizvodnji konzumnih jaja najčešće se koriste hibridne kokoši koje nose jaja smeđe ili bijele ljuske, ovisno o navikama konzumenata. U ekstenzivnoj proizvodnji na manjim obiteljskim farmama nerijetko se koriste čiste pasmine kokoši nesilja koje su svojim fenotipskim i genotipskim obilježjima prilagođene podneblju u kojem se uzgajaju. U Hrvatskoj se za tu namjenu sve više koristi hrvatska izvorna pasmina kokoši – kokoš hrvatica.

Uzgoj pilenki do proneska je vrlo važna karika u obnovi kokoši nesilja na obiteljskim gospodarstvima, gdje postoji najveća mogućost za pogreške, bilo u smještaju, opremi, hranidbi, zdravstvenoj zaštiti ili postupcima peradara, a drugi dio je nesivost, odnosno proizvodnja jaja. Raniji pronesak pilenki uvjetovan je najčešće lošim postupcima u uzgoju, takve kokoši nesu sitnija jaja tijekom cijelog razdoblja nesivosti i njihovo držanje nije isplativo.

Iako se uglavnom proizvode kokošja jaja, ovaj pojam se odnosi na sva jestiva jaja (kokošja, pačja, guščja, pureća i prepeličja).