Peradarstvo

OPG Marko Tkalčec registriran je 2012. za proizvodnju konzumnih jaja od kokoši nesilica držanih u slobodnom „free range“ uzgoju kao prva registrirana farma u...

Zakonskim odredbama i mnogobrojnim pravilnicima danas je omogućena proizvodnja konzumnih kokošjih jaja na mnoge načine, ovisno o njihovoj dnevnoj proizvodnji te o načinu držanja...

Slobodno živuća ektoparazitska crvena grinja Dermanyssus gallinae poznata kao tekut smatra se najštetnijim parazitom peradi, a posebno velik problem stvara kod uzgoja kokoši nesilica. Nametnik...

Uzgajate piliće za vlastite potrebe ili tek planirate krenuti? U ovom članku donosimo provjerene savjete o prehrani, smještaju, zdravlju i uvjetima koji osiguravaju uspješan...

Stablo jabuke je diljem većeg dijela svijeta najraširenija voćka, a njezini plodovi imaju dugu povijest uporabe u svojstvu narodnog lijeka. Otpale zrele jabuke u seoskim dvorištima i...

Početkom 2001. godine Michael von Lüttwitz posvetio je članak dalmatinskoj kokoši u cijenjenom njemačkom časopisu o peradarstvu. U članku navodi kako je ova pasmina...

Zbog dugačkog i elegantnog vrata te gracioznog i dostojanstvenog držanja na kopnu i na vodi, labudolika guska spada u ljepše članove obitelji gusaka. Smatra...

U cilju promicanje uzgoja i držanja kokoši hrvatice, zajedničkom inicijativom Službe za gospodarstvo i razvoj Grada Slatine, slatinske Savjetodavne službe i 12 zainteresiranih poljoprivrednika, u Slatini je...

Inkubiranje prepeličjih jaja kao i jaja bilo koje vrste peradi ovisi o uvjetima u kojima provodimo inkubiranje. Za uspješno inkubiranje važno je kontrolirati temperaturu,...

U redakciju Gospodarskog lista došlo je više upita naših pretplatnika o uzgoju i držanju kokoši hrvatice, stoga donosimo članak o ovoj izvornoj hrvatskoj pasmini.

U Hrvatskoj je peradarska proizvodnja uglavnom organizirana u velikim proizvodnim jedinicama, a tek manji dio proizvodnje se odvija u sklopu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, iako postoji duga tradicija peradarske proizvodnje u našoj zemlji u kojoj su registrirane dvije izvorne pasmine, kokoš hrvatica i zagorski puran.

Tradicijska hranidba mlade peradi nezamisliva je bez koprive i stolisnika. U starim knjigama o ljekovitom bilju stolisnik se spominje kao drevni lijek koji se koristi u obliku čajeva ili svježega soka za jačanje probavnog trakta i poticanje teka, za zaustavljanje unutarnjih i vanjskih krvarenja (hemostatična i antiseptična svojstva), protiv malarije, crijevnih parazita, bolesti žuči, jetre i bubrega, te drugih tegoba. Usto stolisnik spada u najzdravija stočna krmiva.

U Hrvatskoj su za sada priznate dvije izvorne pasmine peradi – zagorski puran i kokoš hrvatica, dok se radi na priznavanju još nekoliko pasmina – dravska guska, posavska kukmasta kokoš i križevačka kukmica.

Neki autori smatraju da podrijetlo ove patuljaste pasmine seže na početak 17. stoljeća u doba tajlandskog kralja Sri Rame. Ali stvaranje moderne verzije pasmine, čak i ako postoji veza sa Sri Ramom, novijeg je datuma.

Peradarstvo se kao privredna grana temelji na proizvodnim pokazateljima peradi, a cilj svakog uzgajivača peradi je da ti pokazatelji budu što bolji, kako bi imao veću ekonomsku korist. U proizvodnji mesa peradi i konzumnih kokošjih jaja, troškovi hranidbe kod nekih vrsta i kategorija dosežu i 70% ukupnih troškova proizvodnje, te je stoga izuzetno značajno poznavati anatomsku građu probavnog sustava peradi i procese probave i resorpcije hranjivih tvari, te njihovu povezanost s proizvodnošću.

Nedavni pozitivni nalazi influence ptica, s potvrđenim sojem H5N8, na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, (Križnica, Cerna, Sop Bukevski i dr.) ponovno je izazvao pozornost, ne samo poljoprivrednih proizvođača, već i cjelokupne javnosti i to s pravom.