Peradarstvo

Godinama ljudi su pokušavali križanjem pasmina dobiti bolja svojstva obične domaće kokoši, u svrhu poboljšanja svojstava poput mišićne mase i povećanja nesivosti. To je istovremeno uzrokovalo radikalne promjene vanjštine i ponašanja. Skupina znanstvenika sa švedskog sveučilišta Linköping uspjela je prikazati kako je veličina kokošje krijeste povezana sa sposobnosti nesenja većeg broja jaja.

Među uzgajateljima ukrasne peradi satir tragopan (Tragopan satyra) je visoko cijenjena vrsta fazana. Mužjak nije atraktivan samo zbog živopisne obojenosti perja, nego je također veoma zanimljiv tijekom snubljenja kada napuhava plavocrvenu grlenu bradušu, sve dok njome ne pokrije prsa. Zatim ju trese kako bi zadivio i privukao ženku.

Guska se u Hrvatskoj većinom uzgaja uz rijeku Dravu, Savu i Dunav, pri čemu su se u prošlosti na gotovo svakom seoskom gospodarstvu u blizini vodenih površina mogle vidjeti u manjem ili većem jatu. Uzgajale su se prvenstveno radi mesa i perja. Valile su se u proljeće te držale preko cijelog ljeta na paši. Tijekom jeseni bi se dotovile kukuruzom prije blagdana Svetog Martina i Božića, što je tradicionalno vrijeme spremanja pečene guske na našim prostorima.

Kokošje jaje je onoliko dobro kakva je i hranidba kokoši. Hranjive tvari putuju iz probavnog trakta preko krvotoka u brojna tkiva i u jaje. Stoga je hranidba od ključnog značenja, za rasplodna i za konzumna jaja.

U jednom izvješću istraživača otoka Jave, Sumatre i Bornea, s kraja 19. stoljeća, navodi se da je sumatra prastara pasmina kokoši, koja u svojoj postojbini vjerojatno postoji stoljećima, a domorodačko stanovništvo je drži kao poludivlju kokoš.

Prilično velika potreba za prostorom, osobito glede zatravljenog ispusta, zasigurno je jedan od razloga što susrećemo tako malo uzgajatelja purana. Oni koji raspolažu s dovoljno dvorišnog prostora i posebno se zanimaju za purane trebali bi se posvetiti ovoj grani uzgoja peradi. Osim u Hrvatskom zagorju i Prigorju, purani također dobro uspijevaju u većem dijelu kontinentalne Hrvatske, te u Ravnim kotarima i Zagori.

Japanska prepelica (Coturnix japonica) spada u najrasprostranjeniju, najbrojniju i najproduktivniju vrstu prepelica u svijetu. Odavno je već poznata kao gospodarska perad u Japanu i drugim azijskim zemljama. Od sredine pedesetih godina uzgoj japanskih prepelica u Europi, osobito u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Mađarskoj ne igra više neku beznačajnu ulogu. I kod nas su od početka sedamdesetih godina japanske prepelice postale poznate po svojim odličnim jajima i visokovrijednom mesu.

Poput vitamina i minerali su neophodni za velik broj kemijskih procesa u čitavom organizmu. Njihov deficit često uzrokuje određene poremećaje i različite
bolesti. Tijelo ih ne može samo proizvoditi, stoga se u organizam moraju u dovoljnoj količini unositi prehranom ili dodacima prehrani.

Peradarstvo je jedna od najrentabilnijih grana stočarske proizvodnje,pri čemu je farmski uzgoj purana, uz tov brojlera i proizvodnju kokošjih jaja, najzastupljeniji u cjelokupnoj peradarskoj proizvodnji. Proizvodnja puretine sastoji se od nekoliko
tehnoloških faza, a one uključuju odabir pasmine (linije) za tov, proizvodnju jaja za inkubaciju, odgovarajući smještaj i hranidbu, te klaoničku obradu i plasman gotovog proizvoda na tržište. S obzirom na porast potrošnje puretine, intenziviranjem proizvodnje omogućena je njegova proizvodnja tijekom cijele godine.

Skupina vitamina B sastoji se od određenog broja različitih vitamina. Jedan od njih je vitamin B2 nazvan i riboflavin, a daje značajne koenzime (flavine) koji su mjerodavni za tri glavna kružna tijeka - metabolizam masnoća, ugljikohidrata i bjelančevina. Time sudjeluje u izmjeni energije i gradivnog materijala (u rastu).

Potkraj 18. i početkom 19. stoljeća Francuska je bila veliko trgovište peradi. Neumjesno je bilo kakvo pitanje u svezi sa standardnim pasminama u to vrijeme. Za proizvodnju mesa korišteni su lokalni fondovi peradi iz seoskih dvorišta. S ciljem da dobiju kokicu koja daje mnogo dobrog mesa križali su te lokalne populacije s houdanom, dorkingom i bramom.

U Republici Hrvatskoj postoji duga tradicija uzgoja pasminskih golubova u športske svrhe i radi prezentacije na izložbama malih životinja. Obje skupine golubova uzgajaju se prvenstveno iz hobija, a predstavljaju znatan udio uzgoja malih životinja u našoj zemlji. Stoga ćemo ukratko opisati osnovne čimbenike koje treba poznavati u cilju njihova uspješnog uzgoja.

Poznato je da pilići u prva tri tjedna tek moraju izgraditi imunosni sustav. Zato dobiju preko jajeta prve obrambene snage, ali one su naravno na nižoj razini. Međutim, upravo će raznolike tvari iz zelene hrane ojačati otpornost pilića.

Prirodno i umjetno valjenje peradi
Prirodno valjenje najprirodniji je put i način valjenja pomlatka, koji čovjek zamjenjuje isključivo iz gospodarskih razloga. Prirodno izvaljen i odgojen pomladak peradi, ako se drži na kvalitetnom i dobro kultiviranom ispustu, vrlo je otporan a od njega se razviju zdrava i kvalitetna grla koja daju dobre proizvodne rezultate. Zato se kada treba sačuvati kvalitetnu čistu ili autohtonu pasminu peradi - valjenje i odgoj pomlatka još uvijek obavljaju pod kvočkom. U komercijalnom uzgoju peradi, pak, koristi se umjetan način valjenja pomoću inkubatora različitih kapaciteta.

Prema važećim zakonskim propisima, moguće je zaštititi meso zagorskog purana a ne živu životinju.

Kolijevka ove izvanredne dvojake pasmine kokice nalazila se uz nizozemsku rijeku Ijssel, između grada Zwollea i Apeldoorna. Negdje od konca 19. i početka 20. stoljeća nadalje, uzgajatelji peradi navodno su selekcijom kokica iz naselja Twello, Epe, Olst i Wijhe manje više svjesno nastojali dobiti vrlo tražena smeđa i osobito velika jaja.