Peradarstvo

Virusi ptičje gripe šire se izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili kontaminiranom hranom za životinje, vodom, opremom i odjećom. Vijesti o ptičjoj gripi ponovno se javljaju diljem svijeta, kao i u Hrvatskoj. Pronađeni virus u...

Influenca ptica je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence. Od 1. siječnja  do 29. listopada 2020. godine potvrđeni su slučajevi visokopatogene influence ptica (VPIP) u uzgojima...

Slobodno živuća ektoparazitska crvena grinja Dermanyssus gallinae poznata kao tekut smatra se najštetnijim parazitom peradi, a posebno velik problem stvara kod uzgoja kokoši nesilica. Nametnik koji uzrokuje velike štete u uzgoju peradi Crvena grinja je nametnik...

Pačja jaja, zbog načina života pataka (pretežito vodene površine), nisu prikladna za konzum (moguće sadržavanje salmonele koja uzrokuje otrovanje ljudi), pa je njihova proizvodnja usmjerena za rasplod. U tom smislu uzgoj pataka radi proizvodnje jaja za nasad može se odvijati na intenzivan i poluintenzivan način.

Razvojem suvremenih potpunih obroka, kojima se zadovoljavaju sve potrebe za hranjivim sastojcima, postalo je moguće odgojiti perad do zrelosti u zatvorenu prostoru bez pristupa pašnjaku ili davanja svježe zelene hrane.

Prilično velika potreba za prostorom, osobito glede zatravljenog ispusta, zasigurno je jedan od razloga što susrećemo tako malo uzgajatelja purana. Oni koji raspolažu s dovoljno dvorišnog prostora i posebno se zanimaju za purane trebali bi se posvetiti ovoj grani uzgoja peradi. Osim u Hrvatskom zagorju i Prigorju, purani također dobro uspijevaju u većem dijelu kontinentalne Hrvatske, te u Ravnim kotarima i Zagori.

Potječe iz Engleske, gdje je na imanju Oscara Graya, između 1917. i 1923. godine, i uzgojena pod imenom abacot ranger. Podrijetlo njezina imena prilično je sporno. Moguće je da uistinu dolazi od pojma “naokolo lunjati” ili “naokolo tumarati”, međutim, ovakvo se objašnjenje čini pomalo usiljenim.

Iako se uglavnom proizvode kokošja jaja, ovaj pojam se odnosi na sva jestiva jaja (kokošja, pačja, guščja, pureća i prepeličja).

U Hrvatskoj je peradarska proizvodnja uglavnom organizirana u velikim proizvodnim jedinicama, a tek manji dio proizvodnje se odvija u sklopu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, iako postoji duga tradicija peradarske proizvodnje u našoj zemlji u kojoj su registrirane dvije izvorne pasmine, kokoš hrvatica i zagorski puran.

Peradarstvo je jedna od najrentabilnijih grana stočarske proizvodnje,pri čemu je farmski uzgoj purana, uz tov brojlera i proizvodnju kokošjih jaja, najzastupljeniji u cjelokupnoj peradarskoj proizvodnji. Proizvodnja puretine sastoji se od nekoliko
tehnoloških faza, a one uključuju odabir pasmine (linije) za tov, proizvodnju jaja za inkubaciju, odgovarajući smještaj i hranidbu, te klaoničku obradu i plasman gotovog proizvoda na tržište. S obzirom na porast potrošnje puretine, intenziviranjem proizvodnje omogućena je njegova proizvodnja tijekom cijele godine.

Guske su izraziti biljojedi i u tom smislu nisu nimalo izbirljive. Nisu bez razloga na glasu da su žive kosilice koji inače uživa još samo ovca. Velika jata gusaka na poplavljenim pašnjacima nekoć su bila česta slika u našim ravničarskim krajevima (Posavina, Podravina, Podunavlje). Od proljeća do kasne jeseni ispaša im je bila glavni izvor hrane. Po završetku žetve tjerali su ih na strništa gdje su nalazile dovoljno rasutog zrnja, a usto su popasle i razne korove.

Iako su nekad u Nizozemskoj i Francuskoj bile omiljene zbog izvrsnog mesa, padovanske kokice danas su u prvom redu ukrasne i izložbene kokice zanimljiva oblika glave i prekrasnih nijansi boja.

Peradarstvo se kao privredna grana temelji na proizvodnim pokazateljima peradi, a cilj svakog uzgajivača peradi je da ti pokazatelji budu što bolji, kako bi imao veću ekonomsku korist. U proizvodnji mesa peradi i konzumnih kokošjih jaja, troškovi hranidbe kod nekih vrsta i kategorija dosežu i 70% ukupnih troškova proizvodnje, te je stoga izuzetno značajno poznavati anatomsku građu probavnog sustava peradi i procese probave i resorpcije hranjivih tvari, te njihovu povezanost s proizvodnošću.

U cilju promicanje uzgoja i držanja kokoši hrvatice, zajedničkom inicijativom Službe za gospodarstvo i razvoj Grada Slatine, slatinske Savjetodavne službe i 12 zainteresiranih poljoprivrednika, u Slatini je u lipnju 2010. godine osnovana Udruga koka hrvatica Virovitičko-podravske županije. Plan...