Peradarstvo

Iako se uglavnom proizvode kokošja jaja, ovaj pojam se odnosi na sva jestiva jaja (kokošja, pačja, guščja, pureća i prepeličja).

Poznato je da pilići u prva tri tjedna tek moraju izgraditi imunosni sustav. Zato dobiju preko jajeta prve obrambene snage, ali one su naravno na nižoj razini. Međutim, upravo će raznolike tvari iz zelene hrane ojačati otpornost pilića.

Domaći puran je velika ptica iz porodice fazanki. Postoje dvije divlje vrste purana. Jedna potječe iz Sjeverne Amerike, a druga iz Srednje, odnosno s poluotoka Yucatan. Domaći puran kojeg danas uzgajamo nastao je pripitomljavanjem divljeg iz Sjeverne Amerike.

Patke su u svijetu najzastupljenija vrsta peradi poslije kokoši i,danas je poznat velik broj pasmina koje se razlikuju velićinom,bojom perja i proizvodnim svojstvima.Nastale su pod utjecajem različitih klimatskih i uzgojno-selekcijskih prilika,koje su utjecale na njihov proizvodni smjer.

Kad govorimo o ukrasnoj peradi, nikako ne bismo smjeli izostaviti crvenu divlju kokoš (Gallus gallus), dokazano značajniju za čovjeka od bilo koje druge vrste ptica. Naime, rijetko je koja vrsta peradi pripitomljavanjem postigla tako visok stupanj vrednovanja kao što je to postigla kokoš.

Farmerski uzgoj divljih životinja privlači pozornost sve većeg broja uzgajivača, u čemu mnogi vide lakši način proizvodnje zdrave i kvalitetne hrane za razliku od uzgoja udomaćenih srodnika. Jedno od takvih je i uzgoj američkih divljih pura, preteća našega autohtonoga zagorskog purana, koji je prije dvije godine pokrenuo Božidar Tišinić iz Taborišta nedaleko od Petrinje.

Potječe iz Engleske, gdje je na imanju Oscara Graya, između 1917. i 1923. godine, i uzgojena pod imenom abacot ranger. Podrijetlo njezina imena prilično je sporno. Moguće je da uistinu dolazi od pojma “naokolo lunjati” ili “naokolo tumarati”, međutim, ovakvo se objašnjenje čini pomalo usiljenim.

Tradicijska hranidba mlade peradi nezamisliva je bez koprive i stolisnika. U starim knjigama o ljekovitom bilju stolisnik se spominje kao drevni lijek koji se koristi u obliku čajeva ili svježega soka za jačanje probavnog trakta i poticanje teka, za zaustavljanje unutarnjih i vanjskih krvarenja (hemostatična i antiseptična svojstva), protiv malarije, crijevnih parazita, bolesti žuči, jetre i bubrega, te drugih tegoba. Usto stolisnik spada u najzdravija stočna krmiva.

Pure su u prošlosti uzgajane uglavnom u manjem broju, za vlastite potrebe na obiteljskim gospodarstvima, pri čemu je prevladavao slobodan način držanja na pašnjacima.
Međutim, zbog sve veće potražnje puretine na tržištu tijekom cijele godine, povećano je zanimanje i za intenzivan uzgoj ove vrste peradi na gospodarstvima koja za to imaju uvjete.

Stablo jabuke je diljem većeg dijela svijeta najraširenija voćka, a njezini plodovi imaju dugu povijest uporabe u svojstvu narodnog lijeka. Otpale zrele jabuke u seoskim dvorištima i voćnjacima oduvijek su bile prvorazredna voćna hrana za domaće životinje (perad...

U Hrvatskoj je peradarska proizvodnja uglavnom organizirana u velikim proizvodnim jedinicama, a tek manji dio proizvodnje se odvija u sklopu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, iako postoji duga tradicija peradarske proizvodnje u našoj zemlji u kojoj su registrirane dvije izvorne pasmine, kokoš hrvatica i zagorski puran.

Konzumna jaja se danas proizvode na mnogo načina glede veličine i oblika farme, tipa nesilja i načina njihove hranidbe. U intenzivnoj proizvodnji konzumnih jaja najčešće se koriste hibridne kokoši koje nose jaja smeđe ili bijele ljuske, ovisno o navikama konzumenata. U ekstenzivnoj proizvodnji na manjim obiteljskim farmama nerijetko se koriste čiste pasmine kokoši nesilja koje su svojim fenotipskim i genotipskim obilježjima prilagođene podneblju u kojem se uzgajaju. U Hrvatskoj se za tu namjenu sve više koristi hrvatska izvorna pasmina kokoši – kokoš hrvatica.

Mnogi čimbenici mogu utjecati na kvalitetu jednodnevne peradi, a jedan od njih je i kvaliteta rasplodnih jaja. Vrlo je bitno razumjeti kako rasplodno jaje zaštititi od kontaminacije. Taj proces započinje već tijekom razvoja jajeta...

Početkom 2001. godine Michael von Lüttwitz posvetio je članak dalmatinskoj kokoši u cijenjenom njemačkom časopisu o peradarstvu. U članku navodi kako je ova pasmina unatoč brojnim kvalitetama pred izumiranjem te ističe važnost očuvanja starih...

Nasuprot peradi koja se uzgaja u korisne i gospodarske svrhe, a to su domaće koko_i, patke, guske, purani, biserke i japanske prepelice koje drže i uzgajaju zbog mesa, jaja i perja, postoje i vrste koje drže uglavnom zbog ukrasa.

Guska se u Hrvatskoj većinom uzgaja uz rijeku Dravu, Savu i Dunav, pri čemu su se u prošlosti na gotovo svakom seoskom gospodarstvu u blizini vodenih površina mogle vidjeti u manjem ili većem jatu. Uzgajale su se prvenstveno radi mesa i perja. Valile su se u proljeće te držale preko cijelog ljeta na paši. Tijekom jeseni bi se dotovile kukuruzom prije blagdana Svetog Martina i Božića, što je tradicionalno vrijeme spremanja pečene guske na našim prostorima.