Peradarstvo

Pačja jaja, zbog načina života pataka (pretežito vodene površine), nisu prikladna za konzum (moguće sadržavanje salmonele koja uzrokuje otrovanje ljudi), pa je njihova proizvodnja usmjerena za rasplod. U tom smislu uzgoj pataka radi proizvodnje jaja za nasad može se odvijati na intenzivan i poluintenzivan način.

Populacija domaćeg goluba gaćana prisutna je na području Slavonije dulje od stotinu godina. Slavonski gaćan je ukrašavao krovove i dvorišta na mnogim seoskim gospodarstvima, salašima (stanovima) i u prigradskim naseljima. S obzirom na težinu...

U redakciju Gospodarskog lista došlo je više upita naših pretplatnika o uzgoju i držanju kokoši hrvatice, stoga donosimo članak o ovoj izvornoj hrvatskoj pasmini.

Zbog nemilosrdnog uništavanja prirodnog okoliša, mnoge biljke i životinje svakoga dana nepovratno nestaju, a da to gotovo nitko i ne zamjećuje.

Papar je utjecao na ljudsku kulturu od davnina. Dokazi o upotrebi ove tropske ljekovite biljke i začina mogu se naći u svakoj velikoj civilizaciji. U srednjevjekovnoj Europi bio je često sredstvo plaćanja i cijenjen...

 Ako se pojedinac, OPG ili poduzeće želi baviti nekim oblikom ekološke poljoprivrede prije svega bi trebali proučiti važeće zakone. Uredba Komisije (EZ) br. 898/2008 detaljno propisuje uvjete za provedbu ekološke proizvodnje mesa peradi i...

Prilično velika potreba za prostorom, osobito glede zatravljenog ispusta, zasigurno je jedan od razloga što susrećemo tako malo uzgajatelja purana. Oni koji raspolažu s dovoljno dvorišnog prostora i posebno se zanimaju za purane trebali bi se posvetiti ovoj grani uzgoja peradi. Osim u Hrvatskom zagorju i Prigorju, purani također dobro uspijevaju u većem dijelu kontinentalne Hrvatske, te u Ravnim kotarima i Zagori.

Ime je dobila po gradiću Houdan, koji se nalazi 40 km zapadno od Pariza. Poseban cilj uzgoja houdana bila je impresivna veličina kokoši kvadratnog oblika. Stoga je uslijedilo križanje s brahmom, ali tek nakon križanja s engleskom pasminom dorking dobivene su teže životinje. Od dorkinga su naslijedile kompaktni oblik, dobru mesnatost i peti prst na nozi. Houdan je jedina pasmina domaće peradi s krijestom u obliku hrastova lista ili leptira s otvorenim krilima.

Gnojivo od peradi i golubova sadrži veliku količinu hranjivih sastojaka neophodnih za rast biljaka. Ono se stoljećima koristi kao organsko gnojivo. Osim visoke razine makronutrijenta dušika i dobre količine fosfora i kalija, tri primarna...

Mitarenje kokoši je prirodni, sezonski proces gubitka i obnavljanja perja kod kokoši oba spola, koji se javlja u jesen. Mitari se samo zdravo jato. U tom trenutku je sva energija usmjerena na proces proizvodnje...

Godinama ljudi su pokušavali križanjem pasmina dobiti bolja svojstva obične domaće kokoši, u svrhu poboljšanja svojstava poput mišićne mase i povećanja nesivosti. To je istovremeno uzrokovalo radikalne promjene vanjštine i ponašanja. Skupina znanstvenika sa švedskog sveučilišta Linköping uspjela je prikazati kako je veličina kokošje krijeste povezana sa sposobnosti nesenja većeg broja jaja.

Iako su nekad u Nizozemskoj i Francuskoj bile omiljene zbog izvrsnog mesa, padovanske kokice danas su u prvom redu ukrasne i izložbene kokice zanimljiva oblika glave i prekrasnih nijansi boja.

Potkraj 18. i početkom 19. stoljeća Francuska je bila veliko trgovište peradi. Neumjesno je bilo kakvo pitanje u svezi sa standardnim pasminama u to vrijeme. Za proizvodnju mesa korišteni su lokalni fondovi peradi iz seoskih dvorišta. S ciljem da dobiju kokicu koja daje mnogo dobrog mesa križali su te lokalne populacije s houdanom, dorkingom i bramom.

Domaći golubovi se ne razlikuju od divljih samo po vanjskim obilježjima. U području fiziologije nastala su i nova svojstva kao rezultat slučajnih ili atavističkih varijacija koja su s pažljivom strogom selekcijom tijekom godina ustaljena....

Amrocki nemaju nimalo slučajno zajedničke pretke s plymouth rockima. Kod njih se ne radi ni o čemu drugome, nego o njemačkom oplemenjenom uzgoju kokica pod nazivom barred rocks, poznatih još od 1849. i izloženih prvi put 1869. u Worcestheru, kao zajedničkim pretcima obiju pasmina.

Kad govorimo o ukrasnoj peradi, nikako ne bismo smjeli izostaviti crvenu divlju kokoš (Gallus gallus), dokazano značajniju za čovjeka od bilo koje druge vrste ptica. Naime, rijetko je koja vrsta peradi pripitomljavanjem postigla tako visok stupanj vrednovanja kao što je to postigla kokoš.