Peradarstvo

Poput vitamina i minerali su neophodni za velik broj kemijskih procesa u čitavom organizmu. Njihov deficit često uzrokuje određene poremećaje i različite
bolesti. Tijelo ih ne može samo proizvoditi, stoga se u organizam moraju u dovoljnoj količini unositi prehranom ili dodacima prehrani.

U organizaciji ornitološkog društva za zaštitu i uzgoj ptica „Grdelin“ iz Splita, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog ornitološkog saveza, u Splitu je od 9. – 12. prosinca održana nacionalna smotra uzgojenih ptica. U izložbenim prostorima poljudskog...

Populacija domaćeg goluba gaćana prisutna je na području Slavonije dulje od stotinu godina. Slavonski gaćan je ukrašavao krovove i dvorišta na mnogim seoskim gospodarstvima, salašima (stanovima) i u prigradskim naseljima. S obzirom na težinu...

Meso brojlerskih pilića je jedan od najjeftinijih i najpopularnijih izvora bjelančevina u prehrani ljudi u cijelome svijetu. Uz to, ima nizak udio masti i visoke sadržaj omega-3 masnih kiselina, što može biti korisno ljudima...

Mnogi čimbenici mogu utjecati na kvalitetu jednodnevne peradi, a jedan od njih je i kvaliteta rasplodnih jaja. Vrlo je bitno razumjeti kako rasplodno jaje zaštititi od kontaminacije. Taj proces započinje već tijekom razvoja jajeta...

Današnja intenzivna proizvodnja mesa i jaja peradi se uglavnom zasniva na linijskim hibridnim životinjama. Na njihovom se stvaranju započelo početkom 50-ih godina prošlog stoljeća križanjem tadašnjih pasmina kokoši. One su više od trideset godina...

Pet vrsta tragopana, a zovu se još satiri ili rožnati fazani potječu iz brdskih kišnih šuma jugoistočne Azije, osobito iz područja Himalaja. Od svih vrsta redovito se drže i uzgajaju samo satyr tragopan (Tragopan satyra) i temminckov tragopan (Tragopan temminckii), dok se preostale tri vrste T. capboti, T. blythii i T. melanocephalus vrlo rijetko javljaju u europskim uzgajalištima.

U utorak, 23. studenoga 2021. potvrđena je influenca ptica podtip H5N1 u jednog uginulog crvenokljunog labuda s područja Varaždinskog jezera u Varaždinskoj županiji, međutim još se uvijek čeka rezultat laboratorijskog pretraživanja u donosu na...

U svijetu pasminske peradi brahma je jedna od najvećih kokoši, koja je dobro prilagođena umjerenoj i hladnoj klimi, dok u vrućim podnebljima može patiti od toplinskog stresa. Zbog svog uravnoteženog karaktera, pitomosti te zanimljivog...

U cilju promicanje uzgoja i držanja kokoši hrvatice, zajedničkom inicijativom Službe za gospodarstvo i razvoj Grada Slatine, slatinske Savjetodavne službe i 12 zainteresiranih poljoprivrednika, u Slatini je u lipnju 2010. godine osnovana Udruga koka hrvatica Virovitičko-podravske županije. Plan...

Odavno je poznato da je zelena hrana peradi nužna zbog svojih vitamina i sekundarnih biljnih tvari. Isto vrijedi i za voće. Prepolovljena jabuka ili narezana kruška nalaze se sasvim pri vrhu skale omiljene hrane peradi. Usto priroda nudi obilje divljih plodova u obliku bobica. Podsjetimo se samo na drijenak, bazgu, jarebiku ili dud. Daljnje voće iz prirode, goleme zdravstvene iskoristivosti jest šipak.

Kad se odabiru jaja za nasad valja znati da nikad nismo sigurni jesu li sva oplođena. I uz idealne uvjete inkubacije neće se iz svih jaja izvaliti pilići. Procjenjuje se da je samo 90...

Kolijevka ove izvanredne dvojake pasmine kokice nalazila se uz nizozemsku rijeku Ijssel, između grada Zwollea i Apeldoorna. Negdje od konca 19. i početka 20. stoljeća nadalje, uzgajatelji peradi navodno su selekcijom kokica iz naselja Twello, Epe, Olst i Wijhe manje više svjesno nastojali dobiti vrlo tražena smeđa i osobito velika jaja.

Konzumna jaja se danas proizvode na mnogo načina glede veličine i oblika farme, tipa nesilja i načina njihove hranidbe. U intenzivnoj proizvodnji konzumnih jaja najčešće se koriste hibridne kokoši koje nose jaja smeđe ili bijele ljuske, ovisno o navikama konzumenata. U ekstenzivnoj proizvodnji na manjim obiteljskim farmama nerijetko se koriste čiste pasmine kokoši nesilja koje su svojim fenotipskim i genotipskim obilježjima prilagođene podneblju u kojem se uzgajaju. U Hrvatskoj se za tu namjenu sve više koristi hrvatska izvorna pasmina kokoši – kokoš hrvatica.

Za ekološki prihvatljivu proizvodnju hrane u našoj zemlji postoji sve veće zanimanje, jer u našu prehranu težimo uključiti što više namirnica životinjskog i biljnog podrijetla, proizvedenih bez pesticida, stimulatora rasta i ostalih tvari štetnih po ljudski organizam. U tom pogledu imamo velike mogućnosti, jer s obzirom na geografski položaj, klimatske specifičnosti, čisti okoliš i kvalitetne pašnjake možemo proizvoditi takvu vrstu hrane ne samo za potrebe vlastita stanovništva, već i za inozemn

U jednom izvješću istraživača otoka Jave, Sumatre i Bornea, s kraja 19. stoljeća, navodi se da je sumatra prastara pasmina kokoši, koja u svojoj postojbini vjerojatno postoji stoljećima, a domorodačko stanovništvo je drži kao poludivlju kokoš.