Uzgojimo sami presadnice povrća i cvijeća
Neke vrste povrća i cvijeća možemo uzgojiti
izravnom sjetvom na gredice, a za neke je bolje da imamo presadnice. Iako u proljeće
možemo kupiti mnoštvo raznovrsnih presadnica, jednostavno ih možemo uzgojiti i sami.
Možda imamo sjeme nekih...
Kako uzgojiti divovsku bundevu
Bundeve i tikve uzgajaju se od davnina i jedne su od najstarije kultiviranih
vrsta. Smatraju se i kao najraznovrsnije među svim biljkama u prirodi.
Uslijed prilagodljivosti različitim uvjetima okoliša raširene su po cijelom
svijetu, a raznolikost im omogućuje bezbroj načina uporabe. Zanimljivost
je u tome što pojedine vrste daju plodove koji mogu postići masu veću
od 1 tone.
Ljutika – ukusnija i blaža od luka
Ljutika, lat. Allium ascalonicum L., je poznata pod više raznih imena: luk kozjak, jašlek, kozji luk, jarčec. Na prvom mjestu, ljutika se uzgaja za potrebe delicija u kulinarstvu, i to ne bilo kojih, nego...
Koju sortu paprike izabrati?
Kod rijetko koje povrtne kulture postoji tolika raznolikost oblika,
boja, veličina i okusa plodova kao kod paprike. Zahvaljujući visokom
stupnju stranooplodnje, tijekom vremena formirani su brojni
lokalni ekotipovi, a iz njih su selekcionirane prve sorte. Prvi su
kultivari bili sitnih plodova i ljuti, a oplemenjivanjem su dobiveni
kultivari krupnih plodova bez ljutine.
Uzgoj šparoga u Slavoniji
Šparoga (Asparagus officinalis) je vrlo popularna i zdrava biljka, puna vitamina i minerala, a siromašna ugljikohidratima. Za pretilost idealna namirnica, a na europskom je tržištu prisutan njezin manjak, pa ima svoje tržište.
Uzgoj rajčica iz presadnica, sorte, sjetva, gnojidba, malčiranje, zaštita
Uzgojiti rajčice na ekološki prihvatljiv način bez korištenja kemijskih preparata
za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, uz postizanje zadovoljavajuće
kvalitete i uroda predstavlja pravi izazov.
Ekološkim uzgojem rajčica iz presadnica omogućuje se dulje razdoblje
plodonošenja, manji utrošak sjemena po jedinici površine i bolja iskorištenost
kapaciteta rodnosti biljke u odnosu na uzgoj rajčica izravnom
sjetvom.
Prilog broja: Uzgoj rajčice, paprike i patlidžana
Rajčica, paprika i patlidžan pripadaju biljnoj porodici pomoćnice (lat. Solanaceae). Uz krumpir su najznačajnije kulture povrća iz ove porodice u svijetu. Podrijetlom su iz tropskih područja Južne Amerike (rajčica, paprika), odnosno Azije (patlidžan). Njihova proizvodnja zahtjeva određena znanja i vještine, a proizvođačima često promaknu pojedini značajni tehnološki postupci u proizvodnji, nepoznavanje bolesti i štetnika, najznačajnijih korova i njihovo suzbijanje. U ovom prilogu pokušat ćemo ukratko prikazati one najznačajnije.
Crni češnjak – „bijeli luk – crne boje”
Od svih namirnica koje nam majka
priroda pruža, neke namirnice
nude više od “botaničkog bogatstva”.
Davne 1858. godine Louis
Pasteur zapisao je da bakterija
ugine nakon što je tretirana češnjakom.
Još od srednjeg vijeka
češnjak se koristio za liječenje
rana, cijeli ili usitnjen stavljao se
izravno na rane kako bi zaustavio
širenje infekcije. Češnjak (lat. Allium
sativum) jedna je od najstarijih
uzgajanih povrćarskih kultura, koja
je pored jestivih, imala i vrlo značajna
ljekovita svojstva.
Patlidžan – uvjeti za uspješan uzgoj
Patlidžan ima velike zahtjeve za toplinom i zbog toga se, osim u kućnim vrtovima na otvorenome, uglavnom uzgaja u zaštićenim prostorima. Za uspješan uzgoj na otvorenome potrebno je najmanje 5 mjeseci bez mraza i...
Uzgoj egzotičnog voća i povrća
Bananu, ananas, naranču, limun, limetu, mandarinu, ogrozd, rogač, patlidžane, rajčice, kukuruz, datulje, grejpfrut, smokve, dinje, lubenice, mango, papaju ili kivi odavno smo prisvojili – iako im je stvarna domovina daleko od Hrvatske, mnoge od tih vrsta uspijevaju kod nas ili su toliko dugo prisutne u ponudi da svi znaju kako se jedu i pripremaju. Egzotični izgled i okus nepoznatih biljnih vrsta krije malu riznicu raznolikih vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem mogu zaštititi naš organizam od mnogih bolesti suvremenog svijeta. Danas u Hrvatskoj postoji mogućnost uzgoja i proizvodnje egzotičnih vrsta, ali i plasman egzotičnih plodova na sve zahtjevnije tržište željno noviteta. Razlika u kvaliteti egzotičnih proizvoda iz domaćeg uzgoja i proizvoda iz prirodnih staništa je očita. Razlog tome je što je egzotično voće i povrće vrlo zahtjevno.
Ubiranje i čuvanje sjemena povrća i cvijeća
Zdrava prehrana i ekološki uzgoj povrća u vlastitim vrtovima posljednjih godina sve više dobivaju na važnosti, zbog čega raste broj vrtlara amatera koji uzgajaju povrće na manjim površinama uz kuće i vikendice. Vrtlari amateri u svojim povrtnjacima i cvjetnjacima uglavnom siju kupovno sjeme i sade gotove presadnice koje kupuju na tržnicama ili u velikim trgovačkim lancima. Razočarani lošim nicanjem sjemena i izgledom biljaka koji se razlikuje od očekivanog, često odustaju od proizvodnje određenih kultura. Svatko tko ima povrtnjak može vrlo jednostavno proizvoditi vlastito sjeme slijedeći osnovna načela sjemenske proizvodnje, i imati povrtnjak kao riznicu vlastitih sorata povrća.
Zašto je glistinac bolji od stajnjaka?
Glistinac, glistal ili lumbrihumus, vermikompost je visokovrijedno gnojivo nastalo kao proizvod prerade organskog otpada. Dobiva se metaboličkim procesima nekih vrsta kompostnih gujavica uz prisustvo korisnih mikroorganizama. Ovo biljno hranjivo i poboljšivač tla pokazalo se...
Armatura za plodovito povrće i mahunarke
Glavna značajka povrtnih vrsta koje uzgajamo na armaturi ili bilo kojem drugom obliku potpore je dugačka, puzajuća stabljika. Bez potpornja rajčica bi puzala po tlu, a plodovi bi bili zaprljani tlom i „laka“ poslastica...
Prilog broja: Permakultura – povratak prirodi
Permakulturu (permanentnu agrikulturu), koja se zasniva na principima samoodrživosti poljoprivrednih sustava u bliskoj vezi s prirodom, šezdesetih je godina prošlog vijeka na svojoj farmi praktično razvio austrijski farmer Sepp Holzer, a teorijski su je razvili australci Bill Molison i David Holmgreen. Među razlozima razvoja permakulture jest i uočavanje činjenice da je suvremeni način obrade tla degradirao i osiromašio tlo. Primjena velikih poljoprivrednih strojeva, sve dubljeg oranja i dodavanje umjetnih poboljšivača kvalitete, utječe na plodnost tla, smanjuje prisutnost mikroorganizama u tlu i traži sve jaču umjetnu „zaštitu“ tla, zauvijek uništavajući prirodni životni imunitet zemljišta. Tu je i monokulturna proizvodnja koja dovodi do smanjenja bioraznolikosti, koja je neophodna za daljni opstanak čovječanstva.
Prilog broja: Uzgoj neobičnog i novog povrća
Postoji mnogo vrsta i
još više sorti neobičnog povrća.
Mnoge od tih vrsta uspijevaju i kod nas i prisutne
su u ponudi trgovačkih centara. Kad se govori
o egzotičnim vrstama, tada se misli na one
koje u našem podneblju nisu uobičajene, za razliku
od zemalja gdje su stvorene selekcijom, hibridizacijom
ili na neki drugi način. Tako krastavci
potječu iz vlažne, tropske Indije, pa su iz tog razloga
poznate mnoge indijske vrste i sorte. Egzotični
izgled i okus manje poznatih biljnih vrsta
krije zapravo pravo bogatstvo vitamina, minerala
i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem štite i
jačaju naš organizam.
Znate li zašto je dobro uzgajati batat?
Batat (Ipomoea batatas L.) je višegodišnja tropska vrsta iznimno velike nutritivne vrijednosti korijena i lista. Pripada u skupinu funkcionalne hrane zbog značajne količine specijaliziranih biljnih metabolita, antioksidativnih tvari (vitamina, polifenola, karotenoida) i sadržaja esencijalnih...
