Povrćarstvo

Većina tržnih proizvođača krumpira upoznata je s Provedbenom uredbom Komisije EU 2019/989 od 17.6.2019. kojom više nije odobrena djelatna tvar klorprofam radi sprječavanja klijanja...

Uzgojiti rajčice na ekološki prihvatljiv način bez korištenja kemijskih preparata za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, uz postizanje zadovoljavajuće kvalitete i uroda predstavlja pravi izazov. Ekološkim uzgojem rajčica iz presadnica omogućuje se dulje razdoblje plodonošenja, manji utrošak sjemena po jedinici površine i bolja iskorištenost kapaciteta rodnosti biljke u odnosu na uzgoj rajčica izravnom sjetvom.

Iako Hrvatska ima malo površina pod lubenicama, po prinosima koje naši proizvođači ostvaruju, konkurentni smo ostalim državama u Europskoj uniji i u svijetu. Iako ju zbog slatkog okusa mnogi smatraju voćem, ona je zapravo povrtna vrsta koja pripada istoj obitelji kao i krastavci i tikvice.

Poštovani profesionalni proizvođači povrća i hobisti, kako smo i najavili u prošlom broju Gospodarskog lista, od ovog broja pa nadalje pokušat ćemo vam pobliže...

Gotovo svake godine u našoj zemlji bilježe se na lukovičastom povrću štete od muha. Ekonomski najznačajniji štetni kukci iz reda dvokrilaca (Diptera) su lukova muha, češnjakova muha i miner poriluka. Štetni razvojni stadij koji uzrokuje štete je ličinka koja, izjedajući stabljiku i lukovicu, uzrokuje propadanje lukovičastog povrća.

Mogućnost sjetve ili sadnje na otvorenom određena je klimatskim uvjetima određenog područja. Prije svega temperaturnim i zahtjevima povrtne vrste prema ovom klimatskom čimbeniku. U...

Patlidžan ima velike zahtjeve za toplinom i zbog toga se, osim u kućnim vrtovima na otvorenome, uglavnom uzgaja u zaštićenim prostorima. Za uspješan uzgoj...

Rajčica, paprika i patlidžan pripadaju biljnoj porodici pomoćnice (lat. Solanaceae). Uz krumpir su najznačajnije kulture povrća iz ove porodice u svijetu. Podrijetlom su iz tropskih područja Južne Amerike (rajčica, paprika), odnosno Azije (patlidžan). Njihova proizvodnja zahtjeva određena znanja i vještine, a proizvođačima često promaknu pojedini značajni tehnološki postupci u proizvodnji, nepoznavanje bolesti i štetnika, najznačajnijih korova i njihovo suzbijanje. U ovom prilogu pokušat ćemo ukratko prikazati one najznačajnije.

Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Zbog intenzivnog mirisa i okusa češnjak se ne koristi kao povrće u užem smislu, nego prvenstveno kao dodatak brojnim jelima. Prema svojem sastavu ima veliku hranidbenu vrijednost u odnosu na drugo povrće, ali zbog male količine koja se koristi kao namirnica to nema većeg značenja.

Batat (Ipomoea batatas L.) višegodišnja je povrtna kultura tropskog i suptropskog klimatskog područja, podrijetlom iz Srednje i Južne Amerike i pripada botaničkoj porodici slakova. Iako ga na engleskom govornom području popularno zovu slatki krumpir, batat zapravo nema nikakve veze s krumpirom.

Krumpir (Solanum tuberosum) značajna je zeljasta kultura i danas gotovo nezamjenjiva namirnica čovječanstva. Krumpir je kultura od koje se 75% biomase može iskoristiti za jelo dok je primjerice kod žitarica to svega 1/3 biomase.

Matovilac je biljka livadne flore proširena u cijeloj srednjoj Europi. Od davnina se sakuplja i koristi kao svježa salata zimi i u rano proljeće,...

Neke vrste povrća i cvijeća možemo uzgojiti izravnom sjetvom na gredice, a za neke je bolje da imamo presadnice. Iako u proljeće možemo kupiti mnoštvo raznovrsnih...

Uzgoj različitog povrća na balkonu može biti podjednako atraktivno kao i ukrasno bilje, a uz estetsku imati i prehrambenu ulogu. Balkon na kojem se...

U tržnoj proizvodnji luka u razvijenoj Europi i Sjedinjenim Državama prevladava uzgoj luka izravnom sjetvom. To su omogućili hibridi luka brzog rasta, prilagođeni različitim...

Grah, grašak i bob su naše najvažnije kultivirane povrtlarske vrste leguminoza ili mahunarki. Na njima se može javiti veći broj bolesti, od kojih samo jedan manji broj uzrokuje veće štete. Najvažnije i najčešće bolesti kod nas su na grahu - smeđa pjegavost ili antraknoza, hrđa i bakterioza graha, na grašku - palež ili antraknoza, plamenjača i pepelnica, a na bobu – hrđa.